Heike sjedi u svom stanu. Ovdje je tamno i mirno. Ne radi radio, nema električnog uređaja iz kojeg bi se čuo bilo kakav šum. Heike mora pripremiti sendviče. Toplu hranu već odavno nije kuhala jer ne može platiti račune za struju. Zbog toga joj je snabdjevač struje obustavio isporuku. Na stolu u dnevnom boravku stoje upaljene svijeće, kako bi soba bar malo bila osvjetljena.

Heike nije jedini slučaj. U Njemačkoj je u sličnoj situaciji oko 15 odsto stanovništva. Prema rezultatima ankete jedne organizacija za zaštitu potrošača, godišnje se u Njemačkoj struja isključi u 600.000 domaćinstava koja ne mogu platiti račune. Samo u 2011. je cijena struje porasla za 10 odsto za što se uglavnom kao glavni razlog navodi energetski preokret u zemlji, odnosno odluka o smanjenju korištenja nuklearne i intenzivnijoj izgradnji obnovljivih izvora energije.

Penzioneri i osobe s niskim primanjima posebno ugroženi

"To posebno pogađa osobe sa niskim platama. Imamo mnogo penzionera ali i samohranih roditelja koji ne mogu platiti račune za struju", kaže Birgit Höltgen, referentica za savjetovanje osoba koje imaju dugove pri Centrali za zaštitu potrošača u njemačkoj saveznoj zemlji Sjevernoj Rajni Vestfaliji. Troškovi života u Njemačkoj su za mnoge ljude u posljednjim godinama enormno porasli, dok s druge strane u skladu s tim nisu rasle i plate. Pogotovo ljudi koji rade u tzv. sektoru malih plata u kojem se ne traže posebne kvalifikacije, moraju živjeti s malim primanjima. 

Ulrike Mascher, predsjednica Socijalnog udruženja vdK, stoga traži da se upravo za domaćinstva u kojima žive ove osobe na egzistencijalnom minimumu, uvede posebna, socijalna tarifa. "Ako su energetski koncerni u stanju da velikim firmama daju popuste, onda moraju i siromašnim domaćinstvima dati  popust." Ovaj problem u zemlji se produbio zbog sve većeg broja radnika koji rade za male plate i na određeno vrijeme, kao i zbog niza godina u kojima penzije nisu povećane." Ako nemamo povećanja penzija, a struja konstantno poskupljuje, onda ljudi u novčaniku imaju sve manje novca," kaže Mascher.

Primaocima socijalne pomoći je na prvi pogled lakše. Iako ne rade, dobijaju finansijsku podršku od države koja plaća i njihove račune za struju i grijanje. No situacija i za njih može postati neugodna: "Ljudi dobijaju probleme kada dođe godišnji račun i kada moraju doplatiti troškove struje. Dug najprije preuzme služba za rad, ali onda primaocu socijalne pomoći mjesečno smanji finansijsku podršku dok se taj dug ne otplati. Dakle i ti ljudi imaju manje novca za život, a mjesečni troškovi struje su sve veći."

Računi i opomene

Riječ je dakle o đavoljem krugu koji za mnoge završava dužničkom zamkom. Mnogi dužnici više ne otvaraju pisma sa računima i opomenama koja im stižu na kućnu adresu. "Konstatovali smo da posebno stariji ljudi, zbog stida zato što nemaju više dovoljno novca, zatvaraju oči pred problemom i ne traže pomoć", kaže referentica Birgit Höltgen. Ona objašnjava da se u službama za zaštitu postrošača mogu iznajmiti specijalni uređaji uz pomoć kojih se može izmjeriti koji kućanski aparati troše najviše struje.

Autori: Arne Lichtenberg/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić