Pola države danas obilježava Dan državnosti BiH, dan kada je prije 78 godina održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine.  Na čelo Predsjedništva ZAVNOBIH-a, koje se sastojalo od 31 člana, izabran je Vojislav Kecmanović, doktor iz Bijeljine. I danas, kao i prije gotovo osam decenija, u Mrkonjić Gradu su se okupili antifašisti iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije. Među njima i Valerija Srinjar-Tvrz (93), iz Ljubljane. 

-  pročitajte i ovo:  Šta je u BiH ostalo od vrijednosti ZAVNOBiH-a?

Nije sve teklo glatko

"Živjela sam u Sarajevu skoro 40 godina, a tokom zadnjeg rata sam se vratila u Sloveniju. Imam dvije domovine, u Sloveniji sam rođena a u BiH radila. Bila sam u partizanima u Sloveniji i tada sam imala 16 godina. Ponosna sam jer danas obilježavamo ovaj dan i sjećamo se najljepših dana koje su narodi Jugoslavije napravili. Oslobodili smo zemlju od fašista”, prisjeća se još uvijek vitalna Srinjar- Tvrz.

247 delegata je tada usvojilo rezoluciju o osnivanju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojem je rečeno da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država. Istaknuto je da "narodi BiH hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska već i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna i zbratimljena BiH u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih njenih građana". Međutim, nije sve teklo glatko.

“Iako su mnogi bili protiv, prije svega susjedi na istoku a pomalo i na zapadu, ljudi su se dogovorili da BiH bude ravnopravna članica Jugoslavije. Bilo je i onih u BiH koji su bili protiv, a Tito ih je uhvatio za uši i rekao, vi morate da pravite republiku, vi ste najbitniji u Jugoslaviji”, kaže Salih Brkić iz udruženja antifašista, “Josip Broz Tito”, koji tvrdi da su odluke ZAVNOBIH-a o ljudskim pravima i slobodama, bolje od onih koje Evropa danas može ponuditi.

-  pročitajte i ovo:   Dan državnosti BiH - kako kome

Saradnja bolja sa SABNOR-om Srbije

Iako značaj zasjedanja u Mrkonjić Gradu, leži u činjenici da je njegovim odlukama obnovljena državnost BiH, koja je kasnije ušla u sastav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ovaj dan se ne obilježava u cijeloj BiH. Stav vlasti ali i organizacija proisteklih iz NOB-a, a koji se nalaze na teritoriji Republike Srpske, je da ovaj dan ne označava obnovu državnosti današnje BiH, posebno iz ugla nepostojanja zakona o praznicima na državnom nivou, kojim nije regulisano to pitanje. Zbog toga ni ove, kao ni prethodnih nekoliko godina, nema poštovalaca NOB-a, čije je sjedište u RS.

-  pročitajte i ovo:   Koliko je Bosna i Hercegovina država?

“Ovaj praznik je izuzetno značajan za BiH. Nažalost, još nismo uspostavili saradnju između našeg SABNOR-a i SUBNOR-a, koji djeluje u RS, iako njihovi članovi dolaze na naše manifestacije”, kaže Šaćir Hrustemović, generalni sekretar SABNOR-a, ističući da saradnja postoji sa SUBNOR-om u Srbiji, čiji su predstavnici takođe danas bili u Mrkonjić Gradu.

“Ovo je nekako malo stavljeno na margine, jer smo izgubili zemlju, društveno politički sistem koji je funkcionisao, i sada imamo to što imamo. Treba da se odmaknemo od tih razlika. Ovdje govorimo o godinama od 41. do 45. To se ne može porediti sa današnjom situacijom. I to treba baštiniti. Drugi svjetski rat je dao heroje i revolucionare za pravednije društvo. Toga danas nema”, kaže Olga Slišković, iz SUBNOR-a Srbije. 

-  pročitajte i ovo:  BiH – „ničija zemlja“?

Nema jedinstva

Kuća-muzej u Mrkonjić Gradu, u kojoj je prije 78 godina održano prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a, koja je tokom posljednjeg rata devastirana, nalazi se na teritoriji entiteta Republika Srpska. Spoljni dio je obnovljen a naredne godine se očekuje i postavljanje stalnih eksponata koji svjedoče o tom vremenu.

“To je mjesto koje ima veliku simboličnu snagu i veliki značaj sa istorijskog stanovišta, tako da ima interesovanja, ali je do sada postojao problem devastiranosti objekta. Do kraja sljedeće godine se nadamo da će sve biti završeno sa originalnom postavkom iz tog vremena”, kaže Njegoš Tomić, saradnik za kulturu Kulturog centra Petra Kočić.

Međutim, za dio javnosti, BiH nije „nastala“ ili „povratila državnost „u Mrkonjić Gradu već u Dejtonu, čija je godišnjica obilježena prije četiri dana. Za političke predstavnike iz Federacije ali i predstavnike opozicije koji odbijaju podjele po etničkom principu, Mrkonjić Grad je važan jer se tu, kako tvrde, radilo o unutrašnjem dogovoru naroda i građana.

Zbog različitih tumačenja ovog dana i definicije trenutka nastanka BiH, nema ni konsenzusa oko zakona o praznicima na državnom nivou, koji bi regulisao ovu oblast. Zbog toga u Republici Srpskoj ne obilježavaju 25. novembar već  21. novembar - Dan potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne priznajući današnji dan, kao dan nastanka BiH.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu