Na sastanku skupine G-20 brojni predsjednici država i vlada vodećih industrijskih zemalja iskoristili su priliku da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kažu svoje mišljenje. Sad su opet na potezu ministri vanjskih poslova EU-a koji se danas (17.11.) sastaju u Bruxellesu. Europskim šefovima diplomacije zadaća je tim teža što je šef Kremlja na kritike Zapada reagirao potpunom ravnodušnošću. Savezna kancelarka Angela Merkel, za koju kažu da ima najbolji odnos prema Putinu, nakon višesatnog razgovora s ruskim predsjednikom napustila je mjesto susreta bez komentara. Sad europske vlade u Bruxellesu moraju koordinirati svoje reakcije na retoričku i vojnu ofenzivu Rusije u istočnoj Ukrajini.

Zaoštravanje sankcija se ne planira, rekao je savezni ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. "A bit će govora o popisu istočnoukrajinskih separatista, o ograničavanju njihovog pristupa imovini na Zapadu i ograničavanju njihove slobode kretanja."

Zašto su reakcije na Putinove provokacije tako suzdržane, s obzirom na ruske ratne brodove ispred australske obale, letove ruskih borbenih zrakoplova duž granica NATO-a i daljnje rusko napredovanje u istočnoj Ukrajini? Te mjere su "relativno slabo sredstvo" priznaje i Jan Techau, stručnjak za sigurnost i direktor Instituta Carnegie Europe. Ali, mora se uzeti u obzir da se Zapad ne može složiti oko zaoštravanja sankcija i da za to nema većine ni u Europskoj uniji.

S jedne strane Zapad ne želi posezati za "punom dozom" sankcija, a s druge strane nije siguran bi li mogao postići dogovor o tomu. "Zato započinje nešto tiše." Diplomati u Bruxellesu daju naslutiti da već postoji otpor protiv proširenja popisa sankcija na visoke predstavnike vlade ili prominentne oligarhe. Otpor dolazi primjerice iz Velike Britanije. Premijer David Cameron pokazao se u Brisbaneu, istina, kao glasan kritičar Putina, ali i dalje štiti ruske milijardere bliske Kremlju koji žive u Londonu.

Zašto sankcije EU-a nemaju političkog učinka?

Dosad gospodarske sankcije Europljana nisu donijele nikakav politički učinak, osim novog moskovskog vojnog zveckanja oružjem. Je li bilo iluzorno vjerovati da bi se time moglo dovesti do promjene odnosa u krugu oko Putina? "Ne mislim da je to potpuna iluzija", kaže Jan Techau.

"Po onomu što se čuje, i u unutarnjem krugu oko Putina ima različitih stajališta o tomu, kako bi dalje trebalo postupati." Za jedne je već sad cijena previsoka, kaže ovaj stručnjak za sigurnost. "Ne smije se zaboraviti da preživljavanje Putinove momčadi u biti ovisi o tomu da ona može kupiti lojalnost u vlastitoj zemlji." Rusko gospodarstvo nije jako i sad ga pustiti da iskrvari, to bi sigurno bilo bolno, kaže Techau. A to će jednoga dana imati snažan utjecaj i na javno mnijenje i na unutarnji krug oko Putina, smatra on.

"Svi znakovi ukazuju na to da gospodarske sankcije počinju djelovati", kaže Giles Merrit iz briselskog instituta Security and Defence Agenda. "I neće dugo trajati dok one ne počnu pogađati i običnoga ruskoga građanina." A čini se da Kremlj s time ne računa. I širenje vojnih prijetnji sve do Pacifika po Merritovim riječima djeluje čudno. "Što bi moglo biti cilj toga, osim da se javnom mnijenju u Rusiji pokaže da se Rusija vratila kao supersila." Gospodarska razmišljanja potisnuta su djelovanjem ruske politike na javnost, smatra Merrit. Jasno je da Rusi smatraju da ih Zapad ne poštuje i ponižava i da njegovu politiku prema Ukrajini smatraju provokativnom, kaže Merrit. "U ruskoj duši postoji jedna duboko emocionalna komponenta i ona je jako uzbuđena."

Europa treba veću slogu

Političarka Zelenih Rebecca Harms, članica Odbora za Ukrajinu Europskog parlamenta, zahtijeva svođenje međubilance. "Mora se još jednom vidjeti što je donio pokušaj da se traži nevojno rješenje nakon zaoštravanja odnoda zbog aneksije Krima." Od početka je bilo jasno da treba vremena dok gospodarske sankcije počnu djelovati, kaže Harms. "Trenutno je gospodarstvo u Rusiji u opadanju, u slobodnom padu, ako se pogleda rublju. To ima veze ne samo sa sankcijama nego i s padom cijena nafte." Jer, Rusi su se gotovo isključivo oslonili na izvoz energenata.

Europljani bi sad trebali učiniti dvije stvari, kaže zastupnica Zelenih. "Prvo, jasno dati na znanje da se sankcije nastavljaju i da svi stoje iza toga, i drugo, trebalo bi dogovoriti da članice EU-a ne smiju s Rusijom obavljati velike poslove." U vezi s time Harms navodi konkretno prodaju njemačke plinske infrastrukture ruskom koncernu Gazpromu i isporuku francuskog ratnog broda Mistral. Umjesto toga bi se Europljani trebali zajednički pripremati da na kraj izlaze s manje plina iz Rusije. "Krizni plan za zimu mora se napraviti ne samo za Ukrajinu, nego za cijeli EU." Veća neovisnost o ruskom plinu, kaže Harms, najvažnije je što ministri vanjskih poslova EU-a moraju postići.