Na nebu iznad Nacionalnog centra za testiranje bespilotnih zračnih sistema Njemačkog centra za zrakoplovstvo i svemirska istraživanja (DLR) čuju se zujanje dronova. Nekadašnji regionalni aerodrom u Cochstedtu, jugozapadno od Magdeburga, s pistom dugom 2,5 kilometara, Centar je za istraživanje dronova u Njemačkoj.

Ovdje se razvijaju spasilački dronovi za potragu za nestalim osobama, programiraju algoritmi za rojeve dronova i testiraju bespilotni minihelikopteri za Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija. Najnoviji razvojni hit je ogromni dron koji može letjeti sve do stratosfere.

Novi centar za odbranu od dronova

U Saksoniji-Anhaltu danas se otvara novi istraživački centar za sigurnost i odbranu od dronova. Na lokaciji Njemačkog centra za vazduhoplovstvo i svemirska istraživanja (DLR) u Cochstedtu razvijat će se nove tehnologije i testirati u realnim uslovima. Zajedno s lokacijom DLR-a u Braunschweigu tako nastaje, prema navodima učesnika, jedinstvena ustanova ove vrste u Njemačkoj.

Dronovi su posljednjih godina sve više postali sigurnosni rizik – naprimjer tako što špijuniraju industrijska ili vojna postrojenja, ometaju ili potpuno zaustavljaju rad na aerodromima ili se čak, kao što se pokazalo u Leipzigu, koriste za napade eksplozivom.

Novi tehnološki centar dio je šire strategije.U nju spadaju i jedinica Savezne policije za odbranu od dronova, kao i zajednički centar savezne države i pokrajina za odbranu od dronova.

Komunikacijski dron za krizna područja

Dron na solarni pogon „HAP-alpha“, sa rasponom krila od 27 metara, jednog dana bi trebao biti sposoban da doleti do donje stratosfere, odnosno do visine od oko 20 kilometara. Jedna od mogućih namjena jeste održavanje komunikacijske mreže u kriznim područjima. Naprimjer, nakon snažnog zemljotresa ili poplave, kada u poplavljenom području nestanu struja, mobilna mreža i internet.

Velika prednost je u tome što se, za razliku od aviona, ovaj dron težak 40 kilograma može trajno postaviti na različite lokacije i djelovati autonomno, slično kao satelit. Ali za razliku od satelita, ovakve leteće platforme mogu po potrebi neograničeno mnogo puta uzlijetati i slijetati. To olakšava održavanje i opremanje dodatnom opremom, a cijeli sistem čini znatno jeftinijim.

Grana u velikom usponu

Trenutno u Njemačkoj postoji oko 800.000 registrovanih operatera dronova. Bespilotne letjelice izuzetno su raznovrsne i mogu se koristiti za najrazličitije akcije pomoći. Naprimjer, mogu služiti kao teretni dronovi gorskoj službi spašavanja ili vatrogascima, koji pomoću termovizijskih kamera mogu otkrivati žarišta požara.

Za potragu za nestalim osobama na teško dostupnim područjima DLR je posebno razvio dron za spasilačke službe. „Ja sam autonomni dron za potragu i spašavanje i upravo sam proslijedio našu lokaciju operativnom timu lokalnih spasilačkih službi“, čuje se iz zvučnika kvadrokoptera.

Opremljen kamerom za pretragu, infracrvenom kamerom i megafonom, dron pomaže u spašavanju nestalih osoba nakon zemljotresa ili nesreća u planinama. Putem ugrađenog 5G modema dron neprekidno šalje aktuelnu sliku situacije uživo i tako u hitnim slučajevima povezuje različite organizacije za pomoć, poput THW-a, Crvenog krsta, policije i vatrogasaca.

Probni letovi dronova u dolini rijeke Ahr

DLR je nedavno testirao svoje spasilačke dronove u dolini rijeke Ahr u saveznoj pokrajini Rheinland-Pfalz, gdje se 2021. godine dogodila katastrofalna poplava. Zajedno s amfibijskim vozilom i bespilotnim izviđačkim roverom, dronovi bi trebali pomagati spasiocima u slučaju katastrofe.

Za intervencije u kriznim područjima još pogodniji bi, međutim, bili spasilački dronovi koji lete u rojevima. Upravo na tome rade Johanna Bethge i njen tim iz DLR-a. Da bi mogli zajedno letjeti stabilno i sigurno, potrebno je mnogo treninga. U početku testni dronovi – dva kvadrokoptera i dva takozvana drona s fiksnim krilima – prate unaprijed definisane rute. Ali mogu i sinhronizovano, u stvarnom vremenu, izbjegavati prepreke ili mijenjati formaciju, poput koordiniranog jata ptica.

„Roj dronova ima više prednosti nego jedan dron. Posebno kod velikih katastrofa korisno je što je moguće brže dobiti pravu sliku i pregled situacije“, kaže Bethge. U tom slučaju ima smisla poslati u zrak roj dronova, a ne samo pojedinačne letjelice.

Kao roj u nepoznatim područjima za intervenciju

Spektakularni rojevi dronova, koji sve češće osvjetljavaju nebo tokom dočeka Nove godine ili na velikim događajima, nemaju mnogo zajedničkog s koordiniranim letovima spasilačkih dronova. Kod takvih šarenih zračnih predstava rojevi lete po unaprijed i jasno definisanom vazdušnom prostoru. Cijela koreografija spektakla planira se unaprijed a zatim se prikazuje publici.

Kod spasilačkih dronova koordinacija je mnogo složenija. Oni moraju djelovati kao roj na potpuno nepoznatim područjima i reagovati u stvarnom vremenu. Tako, naprimjer, jedan dron iz roja može tražiti nestale osobe na poplavljenom području, dok drugi nadzire oštećenu branu.

Ali zar pritom ne postoji opasnost da se spasilački dronovi sudare u zraku?

„Naravno, postoji mnogo izazova. Prije svega, dronovi moraju biti u stanju da međusobno komuniciraju“, kaže Johanna Bethge. „To znači da jedan dron mora znati šta drugi radi.“

To bi trebali omogućiti algoritmi na kojima DLR-ovi istraživači trenutno rade. Njihov cilj je da dronovi mogu autonomno letjeti u roju i iz zraka slati slike situacije uživo s različitih mjesta područja pogođenog katastrofom.

Te slike bi zatim trebale pomoći spasilačkim organizacijama da brže nego do sada spašavaju ljudske živote.