Norveška je postala uzor tranzicije prema električnim vozilima. Prošle su godine službene vladine statistike pokazale da je gotovo 9 od 10 prodanih automobila bilo na električni pogon.

U 2023. – zadnjoj godini za koju postoje podaci, prijelaz na električna vozilana svjetskoj je razini, prema izvješću Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency – IEA) bio je samo 18 posto.

Ova nordijska zemlja odlučno je ušla u borbu protiv klimatskih promjena, potaknuta vladinim politikama, dobrom infrastrukturom i podrškom javnosti.

Cilj Norveške je da svi osobni automobili prodani do kraja godine imaju nultu-emisiju, što je cijelo desetljeće prije Europske unije – čiji ova zemlja nije član.

Mala, bogata nacija s velikim poticajem

Neupitno je da je veličina i bogatstvo Norveške imalo ulogu u prihvaćanju električnih vozila. Zemlja je to s 5.5 milijuna stanovnika i jedna od najbogatijih nacija na svijetu, zahvaljujući rezervama nafte – nakon Rusije, najvećima u Europi. Ipak, te činjenice u potpunosti ne objašnjavaju postignuti napredak.

Robbie Andrew, viši znanstvenik u Centru za međunarodna klimatska istraživanja CICERO u Oslu (Center for International Climate Research), smatra da je norveška posvećenost razvoju domaćih električnih vozila unatrag deset godina, bila ključan čimbenik.

„U 1990-im godinama, Norveška je uložila napor kako bi stvorila tvrtku za proizvodnju električnih vozila“, za DW je rekao Andrew, dodavši kako je nepostojanje moćnog lobija domaće auto-industrije olakšalo cjelokupnu zamisao.

Iako su prvotni pokušaji proizvodnje e-vozila imali ograničen komercijalni uspjeh – prodano je svega nekoliko tisuća vozila, uspješno je podignuta svijest javnosti prema prihvaćanju e-automobila. To je olakšalo put lakšem prihvaćanju električnih vozila globalnih proizvođača, poput Tesle i Volkswagena. 

Poticaj kroz porezne olakšice i mobilnost

Jednostavnijem prijelazu na električna vozila zasigurno su pripomogle povoljne državne politike. Norveška nije naplaćivala PDV ni carinske pristojbe na e-vozila, što je iznosilo između trećine i gotovo polovine cijene novog automobila.

E-vozilasu bila oslobođena plaćanja cestarina i imala su besplatno korištenje parkirališta. Čak su se takva vozila diljem Osla mogla kretati prometnim trakama namijenjenima javnom prijevozu.

Osobe s višim prihodima imale su najviše koristi od poreznih olakšica, a novokupljeno e-vozilo često je bilo drugi obiteljski automobil.

S obzirom na to da je cilj prihvaćanja e-vozila za 2025. godinu već gotovo postignut, norveška je vlada neke od poticaja ukinula. PDV se sada djelomično primjenjuje na velika i luksuzna e-vozila, vrijedna više od 500.000 kruna (44.200 dolara ili 42.500 eura). Vozači s nižim primanjima još uvijek imaju koristi od mnogih poticaja, kao i od pada cijena e-vozila.

Bjorne Grimsrud, direktor istraživačkog centra za prijevoz TOI u Oslu, smatra da su vladini poticaji bili „vrlo skupi", ali prihvatljivi s obzirom na bogatstvo Norveške i njenu želju da do 2050. bude klimatski neutralna.

„Vlada je godišnje samo od poreza i cestarina uprihodovala 75 milijardi kruna, no to je prepolovljeno", rekao je Grimsrud za DW.

Manje subvencija, manje e-vozila

Druge zemlje, uključujući Njemačku, optužene su za udaljavanje od smjera prema ublažavanju klimatskih promjena, zbog smanjivanja subvencija za nova e-vozila prije nego su ciljevi dostignuti. Savezni prometni ured KBA u ponedjeljak je objavio da je 2024. u Njemačkoj, najvećem europskom tržištu automobila, registrirano 27,4 posto manje e-vozila.

Tu će odluku biti potrebno ponovno razmotriti ukoliko Njemačka, kao veliki proizvođač e-vozila,želi do 2030. godine dostići cilj od 15 milijuna e-vozila na cestama. 

Norveška potiče kućne punionice

Još jedna od prednosti Norveške je elektroenergetska mreža – među zelenijima i najviše razvijenima u svijetu. Više od 90 posto norveške energije dolazi iz hidroelektrana koje su, proizvodeći višak, olakšale punjenje e-vozila na kućnom pragu.

„I dok pristup punionicama može biti problematičan drugdje u Europi, većina Norvežana svoje e-automobile pune kod kuće (radije nego na javnim punionicama)", rekao je Grimsrud.

Anketa iz 2022. godine, koju je provela norveška Udruga za električna vozila, pokazala je da oko tri četvrtine vlasnika e-vozila živi u obiteljskim kućama što je olakšalo postavljanje kućnih punionica. Istraživanje konzultantske tvrtke LPC iz Londona otkriva pak da se 82 posto svih e-vozila u Norveškoj puni kod kuće, iako je taj postotak nešto manji u urbanim sredinama.

„Dostupnost najosnovnijih punjača razine 1 imala je najveći utjecaj (na prihvaćanje e-vozila)", za DW je izjavio Lance Noel, voditelj proizvodnje u Centru za održivu energiju iz San Diega. Punjači 1. razine koriste standardne utičnice kakve su postavljene u domaćinstvima, poslovnim prostorima i školama.

Noel smatra da bi i drugim državama bilo bolje „promisliti o jeftinijim i vidljivijim načinima kako bi e-vozila što više povezala s društvenom zajednicom", umjesto da potiču postavljenje brzih javnih punionica, s punjačima razine 2 i 3.

Trump će teško dostići norveški uspjeh

I dok se čeka povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, mnoge Amerikance brine hoće li on promijeniti Bidenovu politiku, koja je slijedeći norveški primjer, promovirala kupovinu e-vozila.

Novoizabrani predsjednik obećao je ukinuti savezne porezne olakšice na kupnju e-vozila do 7.500 USD (7.230 eura) te uvesti carine na automobile stranih proizvođača, što bi moglo dovesti do porasta cijena. Nekoliko američkih saveznih država također namjerava smanjiti subvencije na e-vozila. To se događa unatoč projekciji tvrtke Cox Automotive da je prihvaćanje e-vozila u SAD-u doseglo svega 8 posto.

U SAD-u je i zadnjih mjeseci primjetno usporavanje prodaje e-vozila, na što je utjecala cijena te nedostatak punionica. Prošloga tjedna je tvrtka Tesla izvijestila o padu prodaje, prvi put unatrag deset godina.

Noel, koji je prvotno istražio na koji su način nordijske zemlje navikle na e-vozila, naglašava da će se politike vezane uz e-vozila pod Trumpom vjerojatno vratiti „korak unatrag". Dodaje i da nije iznenađujuće da zemlje koje najviše ulažu u politike e-vozila imaju i više uspjeha. „Možda će države koje se najviše trude napraviti ono što je Norveška već učinila, pronaći i političku volju za snažan i jasan put prema cilju", rekao je.

Uredila: Uwe Hessler

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu