„Svi zaostajemo kada je riječ o odbrani od dronova“, nedavno je priznao ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD). Nakon što su posljednjih nedjelja navodno ruski dronovi narušili vazdušni prostor više članica NATO-a, nesigurnost je velika. Iznad Njemačke su više puta uočavani navodni ruski dronovi a dronovi zasada nepoznatog porijekla već dva dana ometaju zračni promet u Minhenu.

„Preduzimamo sve što je moguće da bismo nadoknadili taj zaostatak“, uvjeravao je Pistorijus u programu Drugog njemačkog televizijskog kanala (ZDF).

Zašto je odbrana od dronova u Njemačkoj tako loše organizovana? Jedan od razloga je oprema. Obaranje dronova borbenim avionima, kao što je to nedavno uradila Poljska, jeste moguće, ali jeskupo i opasno iznad naseljenih područja.

Čekanje na SkyRanger

Bolje rješenje je protivvazdušni tenk SkyRanger kompanije Rheinmetall, koji se može brzo premjestiti i boriti protiv rojeva dronova. Bundesver je naručio 19 komada, ali isporuke će početi tek od 2027. Vojni stručnjaci procjenjuju da su potrebe znatno veće.
Njegovog prethodnika, protivavionski tenk Gepard, Bundesver je povukao iz upotrebe prije nekoliko godina, a kasnije ga predao ukrajinskim oružanim snagama — vrlo efikasno se tim vozilom štite od ruskih napada dronovima.

Pored ometača, dronovi su efikasno sredstvo protiv dronova. Bundesver je nedavno dobio presretačke dronove njemačke proizvodnje, koji neprijateljske dronove „hvataju“ pomoću mreža.

„Moramo uspostaviti višeslojnu odbranu u kojoj postoje različite mogućnosti da se dronovi obore ili prisile na pad — elektronske protivmjere, kinetičke mjere i zatim niskotehnološke mjere poput bacača mreža“, rekla je za Dojče vele Ulrike Franke, ekspertkinja za dronove iz Evropskog savjeta za spoljne poslove.

Podeljena nadležnost za odbranu od dronova

Još jedan problem s kojim se Njemačka suočava jeste pitanje nadležnosti — podijeljena između Bundesvera i policija 16 saveznih pokrajina. Ta podjela ima istorijske razloge i upisana je u ustav.

Odbrana od vanjskih napada, na primjer borbenim avionima ili velikim dronovima, spada u nadležnost Bundesvera. Bundesver može da reaguje i kada se dronovi pojave iznad vojnih objekata.

U svim drugim slučajevima, odbrana od dronova je zadatak policije, koja je zadužena za unutrašnju bezbjednost. Ako dron, na primjer, špijunira njemački aerodrom ili industrijski pogon, Bundesver ne može automatski intervenisati. Policija takođe raspolaže sredstvima za odbranu od dronova, ali se suočava s izazovom da ih što brže dopremi na mjesto gdje je dron primijećen.

S obzirom na aktuelne prijetnje, Bundesver bi trebalo da dobije više nadležnosti u odbrani od dronova: prema planovima ministra unutrašnjih poslova Aleksandera Dobrinta (CSU), vojska bi trebalo da ima pravo da pomaže policiji, npr. i obaranjem dronova.

Zakon o bezbjednosti zračnog saobraćaja biće u skladu s tim izmijenjen.
Pored toga, Dobrint predlaže osnivanje novog centra za odbranu od dronova, koji bi koordinisao rad saveznih i pokrajinskih vlasti. Bezbjednosni stručnjaci smatraju nerealnim uspostavljanje sveobuhvatnog „štita za zaštitu od dronova“ iznad Njemačke.

Učiti od Ukrajine

Bez dronova se više ne može voditi rat — to je postalo jasno u Ukrajini ubrzo nakon ruskog napada u februaru 2022. Radi se o stotinama hiljada letjelica.

Mali kamikaze-dronovi, napunjeni eksplozivom, uništavaju znatno skuplju ratnu tehniku na frontu. Masovna upotreba izviđačkih dronova dovodi do toga da nijedno kretanje neprijatelja više ne ostane neprimijećeno. Ovo „stakleno bojno polje“ radikalno je promijenilo način vođenja ratova.

Ulrike Franke preporučuje da se uči iz ukrajinskog iskustva: „Potpuno je jasno da zemlje NATO moraju da gledaju prema Ukrajini i da od nje uče kako brzo koristiti, proizvoditi i modifikovati dronove“, rekla je za Dojče vele.

Prvi put se kupuju borbeni dronovi

Bundesver ne ubrzava samo aktivnosti u oblasti odbrane od dronova, već i opremanje sopstvenih snaga oružanim dronovima. Najviši njemački vojni zvaničnik — generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer — nedavno je izjavio da će krajem ove godine Bundesver prvi put „pucati bojevom municijom“ iz naoružanih dronova.

Bundesver je zbog političkih dvojbi dugo odustajao od nabavke borbenih dronova — koristio je isključivo (nenaoružane) izviđačke dronove. Kritičari su se bojali da bi prag za upotrebu vojne sile mogao biti snižen zbog bespilotnih letjelica kojima se upravlja na daljinu. Skepsu su izazivale i autonomne funkcije koje mnogi dronovi posjeduju.
Tek je rat u Ukrajini doveo do promjene. Njemačka vlada je 2022. odlučila da prvi put naoruža dronove Bundesvera. Naručene su vođene rakete za pet dronova Heron TP — to su dronovi izraelske proizvodnje veličine aviona.

Odluka o nabavci i kamikaze-dronova donesena je u martu 2025. „Za Bundesver počinje nova era“, navode u Ministarstvu odbrane. Male jednokratne letjelice svrstavaju se pod naziv loitering munition — „lutajuća municija“ — jer dron relativno dugo kruži iznad cilja prije nego što se obruši i eksplodira. Klasifikacija kamikaza-dronova kao „municije“ ima praktične razloge: municija se ispaljuje i time se troši.

Veći dron, međutim, smatra se bespilotnim vazduhoplovom. Kada je riječ o bezbjednosti letenja i sertifikaciji osoblja, za takve letjelice važe značajno stroži tehnički zahtjevi — koje se ovako zaobilaze.

Brzi ciklusi inovacija otežavaju nabavku

Bundesver je već počeo obuku vojnika za upotrebu i odbranu od dronova. Ta sposobnost se sada smatra „vještinom koju mora da posjeduje svako“, odnosno da je mora svladati svaki vojnik i svaka vojnikinja. Za tu svrhu i za neposredne potrebe nabavlja se određeni broj dronova.
Međutim, Bundesver ne planira skladištiti hiljade dronova. Tehnologija u ovoj oblasti napreduje toliko brzo da bi uobičajeni način vojne nabavke — dugotrajna priprema i dugotrajna upotreba — bio kontraproduktivan. Zato se s proizvođačima ugovaraju mehanizmi brzih isporuka većih količina dronova koji odgovaraju najnovijim standardima.
Nije iznenađenje da su njemački startupi iz oblasti vještačke inteligencije prvi izbor za ovaj veliki posao. Među njima je i firma Helsing iz Minhena, osnovana 2021., koja je već proizvela više hiljada borbenih dronova za Ukrajinu.