Farma Krzysztofa Zajaczkowskog udaljena je oko 400 metara od žute table na kojoj na poljskom piše "državna granica". Načelnik sela Wilkajcie može vidjeti natpis sa svog prozora. Smrekova šuma iza njega već pripada ruskoj eksklavi Kalinjingrad. Krajem novembra 2022. još se uvijek može bez problema prošetati livadom do graničnog pojasa. Ubuduće to više neće biti moguće jer s poljske strane granice biva postavljena bodljikava žica.

Nekoliko milja istočnije, radovi na barijeri od žice čije su bodlje oštre poput žileta već su započeli. "To je dobro i potrebno kad živite tako blizu Rusije", objašnjava načelnik sela Zajaczkowski. Čak i bez ograde, kako kaže, on se ne osjeća ugroženo jer poljski graničari pomno čuvaju područje. „Ali kada vidite što se danas događa u Ukrajini, ne znate što još može doći s ruske strane", kaže on.

"Želimo da ova granica bude nepropusna" - ovim je riječima poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak najavio izgradnju nove ograde 2. novembra 2022. godine. Odluka se odnosi na "zračni promet između Bliskog istoka i Kalinjingrada". Prema medijskim izvješćima, zračna luka u eksklavi ima potpisane sporazume sa Sirijom, Bjelorusijom i Turskom.

Godine 2021. hiljade ljudi odletjelo je u Minsk, glavni grad Bjelorusije, kako bi prešli poljsku granicu i ušli u EU. Došlo je do žestokih sukoba s poljskim snagama sigurnosti. Tada je Poljska podigla bodljikavu žicu na granici s Bjelorusijom. Prema poljskim graničarima, broj pokušaja ilegalnog prelaska granice tamo je od tada naglo pao: sa 17.000 u oktobru 2021. na gotovo 1.500 u oktobru 2022.

Kamere, okidači, detektori pokreta

Sada je ograda u kalinjingradskoj regiji dizajnirana da spasi zemlju od sličnog scenarija. Prvih pet kilometara završeno je do sredine novembra 2022. godine, a barijera bi trebala biti duga preko 200 kilometara, široka tri metra i visoka 2,5 metra. U početku će se sastojati samo od oštre žice, ali kasnije će se postaviti i kamere, mehanizmi za okiranje i podzemni seizmički detektori kretanja. 

Do sada su ilegalni ulasci preko granice u Kalinjingrad bili rijetkost: prema navodima poljske granične policije, bilo je samo jedanaest slučajeva od januara do kraja septembra 2022. Većina su bili krijumčari duhana, a ne migranti. Ipak, prema anketama, izgradnju nove granične ograde podržava više od trećine Poljaka.

Strah od ruskog napada

"Migranti nisu naša najveća briga", objašnjava za DW Urszula, stanovnica Goldapa, grada od 14.000 stanovnika, udaljenog četiri kilometra od granice. "Ovdje ih do sada barem niko nije vidio. Ali što više zaštite od Rusije, to bolje. Putin je bandit", kaže ona. A jedan mladić se plaši: "U jednom će trenutku Rusija također napasti Poljsku."

Urszula također ne sumnja da je Poljskoj potrebna granična ograda. Čak razmišlja o odlasku iz zemlje. "Nakon 30 godina provedenih u SAD-u, vratila sam se u Poljsku kad sam dosegla dob za mirovinu", objašnjava ona. "Ali sada se ovdje osjećam toliko nesigurno da razmišljam o povratku u Ameriku."

Kritike zbog ograde

Postoje i drugačija razmišljanja. "Ne znam hoće li žice zaustaviti izbjeglice - ili ne bi li bilo bolje da Poljska konačno ima pravu migracijsku politiku", kaže za DW Zbigniew Sodol, koji vodi ordinaciju terapije kisikom u Goldapu. „Kada Rusija ispaljuje svoje rakete, one lete 500 kilometara iznad naših glava i protiv toga nikakva ograda ne može pomoći", kaže on. Ono što Putin radi u Ukrajini je "zvjerski”, kaže on, ali u Rusiji ima i "normalnih ljudi”. Poljska i kalinjingradska regija imale su koristi od malograničnog prometa koji je postojao do 2015. godine, kaže on također.

Kritike dolaze i od poljske opozicije. Aktivistica za ljudska prava i zastupnica u Europskom parlamentu Janina Ochojska iz stranke Građanska platforma (PO) napisala je na Twitteru obraćajući se poljskom premijeru i vladi u Varšavi: "Je li vam oduzet razum? Potrošili ste 350 milijuna eura na 'branu' na poljsko-bjeloruskoj granici, samo da biste imali rupe za više kršenja zakona i za push-backove, a sada želite izgraditi još jednu? Slijedite zakone i procedure. Jeftinije je i učinkovitije." 

Zaštita granice EU

Ali takvi kritički glasovi su rijetki. Što se tiče sigurnosnih pitanja, stajališta vladinih i opozicionih političara gotovo da se ne razlikuju. Nije ni čudo, kaže Paulina Piasecka, direktorica Centra za proučavanje terorizma pri Collegium Civitas u Varšavi. "Ako odgovoramo na prijetnju od strane države koja je uzrokovala sukob odmah s druge strane naše granice s Ukrajinom, može se očekivati ​​malo otpora", kaže ona.

Osim toga, Poljska je također odgovorna za zaštitu vanjske granice EU-a. "U sigurnost na kalinjingradskoj granici ne ulaže se samo zbog građana Poljske, već i zbog građana svih drugih zemalja koje pripadaju šengenskom prostoru", kaže ova ekspertkinja za DW. A granična ograda, kako kaže, jača i osjećaj sigurnosti stanovnika u pograničnom području.

Načelnik sela Krzysztof Zajaczkowski kaže da bi se on i njegova obitelj osjećali sigurnije kada bi sa svog prozora konačno mogli vidjeti ogradu od žilet-žice. Ali ne treba samo sjediti i čekati državu, kaže on. Poput mnogih obitelji u Poljskoj u ovom trenutku, Zajaczkowski su također počeli prikupljati zalihe i pripremati skrovište.

"Imamo veliki podrum ispod staje gdje se možemo sakriti i provesti neko vrijeme u slučaju opasnosti", kaže 73-godišnja majka Zajaczkowskog, Krystyna. Tu su uskladištili krompir, med i jaja, sve iz vlastite proizvodnje. "Bez obzira na to postoji li prijetnja od migrantskih tokova ili ruskih napada - neću napustiti svoju kuću", kaže ona.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu