Dvadesetjednogodišnjak iz Šri Lanke nije očekivao da će biti poslan na front u Ukrajini kada je potpisao ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane. O mogućnosti da se pridruži ruskoj vojsci saznao je od jednog zemljaka. koji mu je da će, ako godinu dana bude služio u vojsci, on i njegovi roditelji dobiti rusko državljanstvo. „Rekao mi je da me neće slati na front, već da ću raditi kao pomoćnik", rekao je mladić. Potpisao je ugovor u februaru i odmah dobio ekvivalent od 2.000 američkih dolara. Obećana mu je plata od 2.300 dolara mjesečno plus eventualni dodaci.

Mladić iz mjesta Walasmulla u Šri Lanki kaže da je bio primoran potpisati ugovor s vojskom kako bi dobio legalni status u Rusiji. Kada je na proljeće ranjen i zarobljen, ležao je u ukrajinskoj bolnici blizu fronta i pristao je, pod uvjetom anonimnosti, ispričati svoju priču. Putem telefona je razgovarao s novinarom DW-a na singaleškom (singalskom) jeziku, uz prisustvo ukrajinskih vojnika koji su očigledno slabo govorili engleski i nisu se miješali u razgovor.

Od mesare, preko restorana do vojske

„Zbog neimaštine i generalno loše ekonomske situacije u Šri Lanki", priča ovaj mladić, odlučio je dobiti radnu vizu za Rusiju preko Agencije za zapošljavanje. Kriza u njegovoj domovini dodatno se pogoršala zbog rata koji Rusija vodi, jer su zbog blokade izvoza ukrajinskog žita i druge robe preko Crnog mora porasle cijene hrane i goriva. Godinu dana radio je u ruskoj mesnici, a kada mu je istekla viza, živio je ilegalno još jednu godinu u Moskvi, gdje je radio u restoranu brze hrane. Na kraju je otišao u rusku vojsku.

Nakon samo dva mjeseca angažmana u zaleđu, prebačen je u predgrađe okupiranog ukrajinskog grada Donjecka. „Rekao sam komandantu da želim da se vratim u Šri Lanku, ali on je rekao da je to nemoguće i da mi prema ugovoru prijeti 15 godina zatvora u Rusiji ako pobjegnem", priča mladić i dodaje da su u njegovoj jedinici bili i građani iz Nepala, Indije, Kirgistana i Tadžikistana. Na frontu je bio samo jednom - pet dana. Tada je ranjen i zarobljen.

Kako je u junu izvijestila agencija Bloomberg, pozivajući se na evropske zvaničnike, Rusija je primorala hiljade radnika migranata i stranih studenata da se pridruže ruskoj vojsci u ratu protiv Ukrajine. Strancima je zaprijećeno da im neće produžiti vizu za Rusiju ako to odbiju.

Puno novca za službu u ruskoj vojsci

„Mi smo veoma, veoma siromašni", kaže 35-godišnji Nepalac koji se nalazi u zarobljeničkom logoru u zapadnoj Ukrajini. Još u julu je ispričao svoju priču DW-u, ali je također želio ostati anoniman. Razgovoru je prisustvovao i stražar koji nije razumio engleski jezik i nije se miješao u razgovor.

U Nepalu je radio kao taksista za otprilike 400 dolara mjesečno. To nije bilo dovoljno da prehrani svoju ženu, dvoje djece i roditelje. Od prijatelja iz Indije čuo je da se u ruskoj vojsci može zaraditi „puno novca". Tako je u oktobru 2023. stigao u Moskvu, gdje je prošao regrutaciju i zajedno sa 60 drugih stranaca odveden u Centar za obuku „Avantgarde" na periferiji ruske prijestolnice. Taj centar, prema izvještaju CNN-a, služi isključivo za obuku stranih plaćenika. Nepalac je tamo potpisao jednogodišnji ugovor s ruskom vojskom uz platu od 2.000 dolara mjesečno.

Kaže da je prvo bio raspoređen van fronta zajedno s jednim Kinezom - kao pomoćnik u kuhinji. U njegovoj jedinici bilo je 23 osobe iz Nepala i tri iz Indije, dok su preostalih jedanaest bili Rusi. Svi su komunicirali pomoću audio prevodilaca. Nakon mjesec dana, premješten je na položaje u blizini Donjecka. Tamo je zatražio od komandanta da se vrati kući, ali mu je rečeno da nije moguće raskinuti ugovor. Nekoliko sedmica kasnije, u aprilu, je ranjen a onda je ugledao ukrajinske vojnike. „Skinuo sam šljem, pancirku i pušku, zatražio pomoć i rekao da dolazim iz Nepala", ispričao je.

Ljudi sa globalnog juga u ruskoj vojsci

Trenutno se oko desetak stranih plaćenika nalazi u ukrajinskom zarobljeništvu, kaže Petro Jazenko, glasnogovornik Koordinacionog štaba za ratne zarobljenike pri ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi HUR. „Još nekoliko njih je zarobljeno, ali još nisu uvršteni u statistiku", rekao je Jazenko u razgovoru za DW. Prema njegovim riječima, među zarobljenicima su građani afričkih zemalja, uključujući Sijera Leone i Somaliju, kao i Šri Lanku, Nepal i Kubu. „To su uglavnom ljudi sa globalnog juga, iz siromašnih zemalja", kaže Jazenko i dodaje da mu je jedan Kubanac rekao da je kod kuće zarađivao samo sedam dolara mjesečno.

Koliko stranaca se bori na ruskoj strani, HUR ne zna. Rusija se obraća strancima putem reklama na društvenim mrežama, kao i direktno - preko agitatora, kaže Jazenko: „Često se obećavaju poslovi u kompanijama, a kada se radi o vojsci, kaže se da će biti raspoređeni samo u zaleđu."

To su potvrdili i osmorica stranih zarobljenika, koje je ukrajinska vojno-obavještajna služba HUR u martu dovela na konferenciju za novinare u Kijev - pet nepalskih državljana i po jedan građanin Kube, Sijera Leonea i Somalije. Oni su, kako su rekli, dobrovoljno razgovarali s novinarima. Tako je čovjek iz Sijera Leonea ispričao da je već sudjelovao u ratu u svojoj zemlji, bio ranjen i nije imao namjeru sudjelovati u još jednom ratu. U Rusiju je prvobitno došao, jer mu je obećan posao na građevini.

Petro ​​Jazenko iz HUR-a napominje da među strancima, koji se bore za Rusiju, ima i profesionalaca. „Oni imaju vojno iskustvo i vrlo dobro znaju gdje idu", kaže Jazenko. Nisu svi žrtve prevare.

Strani plaćenici tretirani kao ratni zarobljenici

„Dok se ne pokrene proces protiv njih, držaćemo ih se kao i zarobljene ruske vojnike", kaže Jazenko o statusu tih stranaca. Još nijedan od njih nije pušten tako što je razmijenjen ili  na neki drugi način. „Neke zemlje, posebno Šri Lanka i Nepal, zainteresirane su za povratak svojih građana. To nam omogućava pregovore", kaže glasnogovornik HUR-a.

Početkom godine CNN je izvijestio, pozivajući se na vlastite izvore, da je Rusija angažovala oko 15.000 nepalskih državljana. U glavnom gradu Katmanduu novinari su prisustvovali sastanku porodica nepalskih plaćenika, koji su od vlasti tražili povratak svojih članova porodice. Nepalska vlada je pominjala svega 200 svojih građana u ruskoj vojsci, od kojih je 13 poginulo. Ipak, zabranili su svojim građanima da idu na rad u Rusiju. Tome je prethodio poziv da se prekine regrutovanje nepalskih državljana od strane Rusije. Također, policija u Katmanduu je uhapsila 18 osoba, za koje se sumnja da su bile uključene u regrutaciju.

Pomoć pri bjekstvu i za strance

Poznati su i slučajevi stranih vojnika, koji su napustili ruske položaje. U maju je HUR, bez navođenja tačnih brojki, objavio kako je došlo do masovnog bijega nepalskih plaćenika,  raspoređenih u okupiranoj regiji Luhansk. U junu je France 24 objavio da je 22 plaćenika iz Šri Lanke pobjeglo iz ruske vojske.

Aktivisti ruske organizacije za ljudska prava "Idite lesom" ("Idite šumom") pomažu pri bijegu iz ruske vojske - prvenstveno Rusima i Ukrajincima, koji su nasilno regrutirani u okupiranim područjima. Također pomažu i građanima drugih zemalja.

Ivan Čuviljajev, predstavnik ove organizacije, potvrđuje u razgovoru za DW da su njihovi aktivisti, između ostalog, pomogli građanima afričkih zemalja i Afganistana da pobjegnu. Prema njegovim riječima, način na koji Rusija regrutuje strance za svoju vojsku ne razlikuje se od njihovog pristupa u regrutovanju vlastitih građana. "Oni koriste činjenicu da ljudi ne poznaju zakone i da se nalaze u teškoj financijskoj situaciji", zaklkjučuje ovaj aktivista za ljudska prava.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu