Dobro organizovane pa ipak neuspješne
13. januar 2021
Njemačka
Tokom prvog talasa korone Njemačka je u svijetu smatrana vodećom zemljom u obuzdavanju pandemije. Ova zemlja je odavno prokockala ovaj status. Kad je kancelarka Angela Merkel krajem septembra upozorila da bi broj inficiranih za Božić mogao iznositi 19.200 novih infekcija dnevno, svi su joj se smijali. Pokrajinski premijeri su se tek tek sredinom oktobra uspjeli pokrenuti na „lockdown light" odnosno djelimični lockdown. Angela Merkel se založila za oštrije mjere. Početkom novembra je Institut Robert Koch prvi put objavio više od 20.000 novih infekcija u jednom danu.
Sredinom decembra i početkom januara pravila su morala biti pooštrena širom Njemačke. Premijeri Tiringije i Saksonije, koje su trenutno najviše pogođene zarazom, sada su priznali greške. "Kancelarka je bila u pravu, ja sam pogriješio", rekao je šef vlade Tiringije Bodo Ramelow u intervjuu za "Frankfurter Allgemeine Zeitung". Njegov saksonski kolega Michael Kretschmer konstatovao je za list "Free Press" iz Kemnica da bi retrospektivno gledajući, bilo puno bolje da je lockdown uveden mnogo ranije, "čak iako bi to sigurno rezultiralo nerazumijevanjim među stanovništvom".
Greške su napravljene ne samo u jesen kao odgovor na sve veći broj infekcija, već i u pripremi za sadašnju situaciju. Na početku pandemije, virolozi i liječnici stalno su nagšlaavali da će se virus lakše širiti u hladnijim godišnjim dobima i da će doći do drugog vala. Ali, umjesto da se ljeto iskoristi za pripremu, to vrijeme je prespavano ili izgubljeno, glasila je kritika koju su uputili opozicioni političi i razna udruženja. I dalje se kaska u pogledu digitalne opremljenosti zdravstvenih zavoda i škola i ne postoje funkcionalni koncepti o tome kako nastaviti nastavu tokom pandemije. Čini se da je drugi talas pandemnije koroniom potpuno iznenadio Njemačku.
Danska
I Danska se dobro držala na početku pandemije. Ogromna većina Danaca - 95 posto anketiranih - smatrala je da je njihova vlada uradila dobar posao u borbi protiv pandemije, objavio je Pew Research Centar ovoga ljeta. Ali onda je došla stvar sa kunama i nercom. Ove životinje se zbog svog krzna u velikom broju drže na farmama u Danskoj. Kod nekih je otkrivena mutirana verzija SARS-CoV-2 koronavirusa. Zabrinuti da bi se ova verzija virusa mogla prenijeti na ljude i smanjiti efikasnost vakcina, vlasti su naložile ubijanje ovih životinja. Ubijeno je više od 15 miliona kuna. Njihova trupla sada stvaraju probleme: gasovi, koji se oslobađaju tokom procesa raspadanja i trunjenja, izbacili su trupla na površinu.
Lokalno stanovništvo strahuje od zagađenja pitke vode. U maju će životinje biti iskopane i spaljene. Skandal bi mogao imati fatalne posljedice za Dansku, smatra Søren Riis Paludan, profesor na Institutu za biomedicinu na Univerzitetu Aarhus. Sredinom decembra on je za Financial Times rekao kako je cijela priča sa kunama zasjenila borbu protiv pandemije: "Tri sedmice nismo govorili o povećanju broja infekcija. Fokus više nije bio na pandemiji, a broj zaraženih je rastao. " Škole, restorani i većina trgovina zatvoreni su od sredine decembra. Prije nekoliko dana Danska je ponovo pooštrila ograničenja.
Nizozemska
Nizozemska dugo nije vodila računa o nošenju maski u javnosti. To je bila obaveza samo u sredstvima javnog saobraćaja. Vlada je sumnjala u maske kao efikasni vid zaštite. Tek krajem septembra izdala je preporuku za nošenje maski u ciju sopstvene zaštitite sebe i zaštite drugih. Od 1. decembra nošenje maski je postalo obavezno u zatvorenim javnom prostoru. Pri tome, još od juna Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje maske kao sredstvo za borbu protiv pandemije.
Bilo je i velikih kritika na račun vladine nejasne strategije cijepljenja. Nju su ljekari i opozicija okarakterisali "haotičnom", "zbunjujućom" i "sramotnom". Holandija je bila posljednja zemlja EU koja je započela cijepljenje i to 6. januara. To je deset dana nakon Njemačke i drugih zemalja. Vakcina se već dugo čuva u zemlji. To što je Holandija oklijevala sa uvođenjem određenih mjera i prim jenom opšteprihvaćene strategije iznenađuje ako se uzme u obzir kako su bolnice bile preopterećene tokom prvog talasa da su pacijenti s COVID-19 morali biti dovedeni na liječenje u Njemačku.
Belgija
Belgija je imala loš imidž čak i prije pandemije korone, što je u suprotnosti sa klišeom o dobro organiziranim zapadnim zemljama. Politički je Belgija težak slučaj: pregovori o vladajućoj koaliciji znaju u toj zemlji potrajati i do godinu i po. Zemlja, čiji je glavni grad i sjedište EU, također se bori s virusom korone. "Blizu smo cunamija"
rekao je sredinom oktobra ministar zdravlja Frank Vandenbroucke.
Bolnice su preopterećene, pacijenti preseljeni u susjedne zemlje, a zaraženi zdravstveni radnici morali su nastaviti raditi. Belgija je u određenim vremenskim periodima, kako navodi Zdravstvena agencija ECDC, imala najveći broj novih infekcija u EU u odnosu na broj stanovnika. 14-dnevna incidencija je sa 1.774 zaražnih na 100.000 stanovnika dostigla vrhunac krajem oktobra. U međuvremenu se situacija donekle ublažila zbog oštrih mjera.
- pročitajte i ovo: Je li EU zakazala kod cjepiva - što su činjenice?
Švedska
Švedska je dugo išla svojim, kontroverznim putem. Umjesto mjera protiv korone, ova skandinavska zemlja se uglavnom oslanjala na prirodni tok epidemije kako bi postigla imunitet stada. Međutim, broj zaraza značajno je porastao u jesen. U svom božićnom obraćanju kralj Carl XVI. Gustaf je strategiju i poseban put, kojim je išla Švedska, proglasio propalim. "Imamo veliki broj smrtnih slučajeva i to je strašno", rekao je on. U petak je parlament usvojio zakon kojim se vladi daju ovlasti poput primjerice zatvaranja trgovina.
Austrija
Prije skoro godinu dana, skijalište Ischgl steklo je tužnu reputaciju hot-spota iz kojeg je krenula pandemija po Evropi. Jedna nezavisna ekspertska komisija potvrdila je greške i propuste u sprječavanju širenja virusa u ovom skijalištu. Skijaška područja u Austriji sada su ponovo otvorena, ali nakon velike navale, neke regije su morale ponovo pooštriti pravila.
U Austriji je krizno. Početkom decembra nije bilo mnogo zainteresovanih za masovne testove. Borbu protiv korone pratili su i tehnički kvarovi. Kancelar Sebastian Kurz našao se na vjetrometini žestokih kritika kada je optužio migrante da su u ljeto unijeli virus u zemlju. Brojevi su to opovrgnuli. A sada je i početak vakcinacije u Austriji praćen problemima, a vakcine čekaju neupotrijebljene u spremištima. Pozivi na ostavke ministru zdravlja Rudolfu Anschoberu sve su glasniji.
Francuska
Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins u Baltimoru, Francuska je druga zemlja u Evropi po broju zaraženih, nakon Velike Britanije. Širenje virusa moglo se obuzdati samo oštrim mjerama. U njih spada noćni policijski sat i vrlo mali radijus kretanja. Zbog preopterećenja bolnica, pacijenti sa teškim tokom COVID-19 morali su u proljeće biti izmješteni u Njemačku a to je urađeno i u jesen - kao mjera predostrožnosti. Zbog sporog početka vakcinacije, regionalni političari optužili su vladu u Parizu. "Postali smo predmet za podsmijeh širom svijeta", rekao je za DW Michael Rochoyu, liječnik opće prakse u Outreauu, mjestu na sjeveru Francuske. "Kako je moguće da stvari idu tako sporo u zemlji koja ima tako dobar zdravstveni sistem?"
Pandemija ima i neke neočekivane tokove: Jedna elektroprivredna kompanija pozvala je Francuze da štede električnu energiju. To objašnjava time što se u Francuskoj „većina domaćinstava grije na električnu struju, koje sada ponestaje. To je zbog hladnih temperatura i nedostatka radova na održavanju – koji su obustavljeni zbog pandemije".
Ali nije posvuda u Evropi pogoršano stanje u oblasti pandemije: Norveška i Finska do sada su dobro prebrodile drugi talas.
Tekst napisan u saradnji sa: Lisom Louis, Paris