Uvijek sam se pitala da li možda povremene glavobolje, problemi sa sinusima ili osipi na koži dolaze zbog hrane koju jedem. U traganju za „zdravim dijetama“ stigla sam do nečega što se zove eliminaciona dijeta. U principu je jednostavno, ali zahtjevno – izbaciš sve namirnice koje mogu da izazovu alergije poput kikirikija, lješnika, ribe, jaja, mliječnih proizvoda, proizvoda od soje i žitarica jer ova hrana uzrokuje 90 odsto poznatih alergija. Ne, to nikako nije obična dijeta, ako šta takvo uopšte i postoji. Postala sam nutricionistički pokusni kunić.

I šta je ostalo da se jede? Pa ne mnogo toga – ćuretina i jagnjetina, pirinač, svo voće osim limuna i svo povrće osim plavog patlidžana i krompira. Bitno je zapisivati sve što jedeš i bilježiti kako se osjećaš. Kako će se vidjeti iz mog malog dnevnika, prvi dani dijete bili su posebno izazovni.

Dan 1: Osjećam se loše. Boli me glava i ne vidim na oči.

Dan 2: Kao da imam mamurluk…

Dan 3: Još osjećam bolove, jednostavno ne osjećam se najbolje.

Ali onda se moje zdravstveno stanje pobošljavalo.

Dan 4: Zapravo sam… ok.

Dan 8: Prilično se normalno osjećam. Disanje mi je lakše, sinusi čistiji.

Iako su mnogi simptomi poslije desetak dana nestali, nastavila sam da jurim u nove nutricionističke pobjede. A nije bilo lako, ne možete jednostavno kupiti kobasicu na kiosku. Dijeta traži mnogo vremena i energije – dva do četiri sata dnevno za planiranje, pripremu hrane, jelo i čišćenje.

Dan 16: Muka mi je od dijete, želim da se završi.

Onda je počela izazovna faza dijete. U jednom danu jedeš samo određenu vrstu hrane, zatim je izbaciš pa posmatraš kako tijelo reaguje. Bilo je zanimljivo eksperimentisati, a moj dnevnik je oplemenjen sljedećim zapažanjima:

Dan 19: Zdrava prehrana je velika investicija.

Dan 25: Vau, otkrila sam pijacu. Sve bio-proizvodi, a nisu toliko skupi.

Dijeta je postala lakša kada sam vratila više namirnica u svoje obroke. Ali nakon pet sedmica i dalje nisam shvatila šta izaziva glavobolje i druge probleme. Pojma nije imao ni Doktor Gugl, pa sam onda konsultovala stručnjake od krvi i mesa.

Alergija ili intolerancija?

Peter Strauven, doktor medicine specijalizovan kao nutricionista, kaže da oko četiri odsto ljudi ima alergijsku reakciju na hranu. Intolerancije su još mnogo češće, ali Strauven upozorava da ljudi prečesto umišljaju da imaju alergiju. Čak dvije trećine odraslih vjeruje u to. Pa koja je onda razlika alergije i intolerancije?

Alergija podrazumijeva jaku, trenutnu reakciju, dok se intolerancija pojavljuje i nestaje kao odloženi efekat. „Pojedete nešto i poslije pet minuta vam otiču membrane u ustima – to je sigurno alergija“, kaže Strauven. Ukoliko se „nakon sat ili dva desi iritacija crijevnog trakta“ to bi mogla da bude intolerancija na neku namirnicu. Reakcija može da se desi i tek za 20 sati.

Alergija na hranu je reakcija imunog sistema, posebno antitela imunoglobina E. On reaguje na prisustvo proteina u tijelu – neke mliječne proizvode ili žitarice može posmatrati kao neprijatelje. Jak odgovor imunog sistema na „uljeze“ čini ljude veoma bolesnim, a ako dođe do anafilaktičnog šoka uglavnom se završava smrtnim ishodom.

Intolerancija, sa druge strane, podrazumijeva da tijelo nema dovoljno enzima da svari određenu vrstu namirnica, recimo laktozu ili gluten. To nikako nije smrtonosno, ali jeste neprijatno. Tu je upetljan imunoglobin G koji može izazvati upalu tkiva, koja iz crijeva može da se proširi na cijelo tijelo. Vjeruje se da ova pojava izaziva hronični premor pa čak ponekad i multiplu sklerozu.

Rastući problem

Iako su ljudi često hipohondri, pa vjeruju da su alergični i kada nisu, naše doba jeste doba divljanja alergija, upozorava Strauven. Vjeruje da su tome doprinijeli aditivi u hrani. „Tijela su nam kao kontejneri za đubre. Puniš ih cijelog života, a onda u jednom trenutku budu prepuna“, kaže doktor. Imuni sistem više nije u stanju da izoluje upale tkiva i tako se razvijaju intolerancije ili alergije. Iako hvali eliminacionu dijetu koju sam preduzela, Strauven kaže da je efektan način da se otkriju alergije ili intolerancije test krvne slike, ali upozorava da priručni testovi za kućnu upotrebu često daju neprecizne pa i netačne rezultate.

Stefani (pravo ime poznato redakciji) je zagazila u četrdesete i kaže da su joj pomenute metode pomogle da riješi svoje zdravstvene tegobe. Godinama je patila od ekcema na koži, a onda je uradila test krvi. Pokazalo se da joj ne odgovara nekoliko namirnica, uključujući mliječne proizvode i neko voće. Počela je da eliminiše ove namirnice, jednu po jednu. Kao i ja, najprije se osjetila mnogo gore. „Poslije dvije nedjelje imala sam čudnu reakciju, kao da je tijelo izbacivalo sve otrove“, kaže. Nutricionista Strauven potvrđuje da je ovakva početna reakcija vrlo moguća u periodu detoksikacije.

Ali nakon dva mjeseca, priča dalje Stefani, njena koža je bila u odličnom stanju. Onda je počela polako da vraća namirnice sa liste „zabranjenih“, da vidi koja joj tačno ne prija. „Primijetila sam da me koža na rukama svrbi dan nakon što pijem crno vino.“ Dakle nema više vina, bar ne crnog. Pitala sam je da li joj novi režim ishrane zagorčava život? „Živimo u vremenu sjajnog izbora hrane“, kaže Stefani. Jeste joj ponekad teško da odoli kada vidi lijep dimljeni komad sira, ali su benefiti dijete znatno veći.

A što se moje dijete tiče, suzila sam listu osumnjičenih. Izgleda da mi ne prijaju određeni aditivi, poput monosodijum glutamata ili sulfita u vinu. A pride sam izgubila nekoliko kila i osjećam se odlično. Nekako sam preživjela eliminacioniu dijetu i osjećam se odlično!

Autori: Sonja Anđelika Din / Nemanja Rujević

Odgovorna urednica: Zorica Ilić