„Bilo bi glupo reći da se ne pripremamo za vojni sukobi da onda opušteno mislimo da zbog toga do njega neće doći", rekao je njemački ministar zdravstva Karl Lauterbah u razgovoru za dnevnik Neue Osnabriker cajtung. On je time reagovao na pitanje novinara nije li njegova izjava kako se njemačko zdravstvo mora bolje pripremiti za sve katastrofe pa tako i vojne sukobe, širenje panike.

Prije toga je socijaldemokratski političar rekao da se njemački zdravstveni sistem „osim za pandemije, mora bolje pripremiti i za velike katastrofe i eventualne vojne sukobe". „Sjediti skrštenih ruku nije opcija. Nama je i u zdravstvu potrebna prekretnica pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da bi Njemačka u slučaju napada na neku od zemalja NATO-a postala čvorište za zbrinjavanje povrijeđenih i iz drugih zemalja", rekao je Lauterbah.

Svaki ljekar mora da zna šta treba da radi

On je rekao da su planovi za prestrukturiranje nemačkog zdravstvenog sistema počeli odmah nakon dolaska sadašnje koalicije na vlast, ali da su ti planovi dobili na težini i aktuelnosti nakon „razbojničkog napada Rusije na Ukrajinu". U tu svrhu je već pojačana koordinacija između ministarstva odbrane i zdravstva, rekao je ministar i najavio određene zakonske promjene do ljeta.

„U kriznoj situaciji svaki ljekar, svaka bolnica svaki lokalna zdravstvena ustanova mora znati šta treba da radi. Potrebne su nam jasne podjele obaveza, na primjer, kako bi mogli bolje da rasporedimo povrijeđene po bolnicama", rekao je Lauterbah.

Centralna bolnica Bundesvera u Koblencu

Pored civilnih bolnica, Njemačka ima najveću specijalizovanu Centralnu bolnicu Bundesvera u Koblencu. Zadatak ustanove, osnovane 1957. je pružanje medicinske pomoći vojnicima njemačkih oružanih snaga koji su povrijeđeni ili ranjeni tokom inostranih misija.

Raspolaže sa 506 kreveta, od kojih je 125 rezervisano za civilne pacijente, a zapošljava 1.450 radnika, 260 ljekara i farmaceuta. Svake godine u toj bolnici zbrinuto je oko 20.000 pacijenata i obavi se 220.000 ambulantnih tretmana, od kojih su oko 65 odsto civilni pacijenti.

Gradi se najveća bolnica SAD-a van teritorije te države

A u Vajlerbahu u okrugu Kajzerslauterntrenutno se gradi nova vojna bolnica SAD-a - za više od milijardu evra. Od toga Njemačka snosi troškove u visini od 151 milion evra. To će biti najveća bolnica SAD-a van teritorije te države.

Od 1953. vojska SAD-a ima veliku bolnicu u okrugu Kajzerslautern – „Regionalni medicinski centar Landštul", ili skraćeno LRMC. S jedne strane, ona obezbjeđuje medicinsku njegu za oko 50.000 građana SAD-a u tom regionu. S druge strane, tamo se liječe povrijeđeni vojnici SAD-a koji na obližnji aerodrom vojne baze SAD-a u Ramštajnu stižu iz vojnih misija širom svijeta. Bolnica ima ukupno oko 350 kreveta i ovde radi oko 3.000 ljudi.

2010. godine je saopšteno da vojska SAD-a razmatra izgradnju nove bolnice. Tražeći lokaciju za to vojska se odlučila za Vajlerbah. Prednost: nova bolnica će biti mostom direktno povezana sa vazduhoplovnom bazom Ramštajn. Do tada, do bolnice u Landštulu povrijeđeni iz Ramštajna moraju da se voze autoputem. To traje oko 30 minuta. Kada nova bolinca u Vajlerbahu bude počela da radi - to že trajati samo 15 minuta.

Kraj izgradnje - krajem 2027.

Konačna odluka za lokaciju Vajlerbah donesena je 2012, a prvi bageri su izašli na teren 2014. Jer, građevinski radovi su bili neophodni i u široj oblasti oko lokacije: prošireni su pristupni putevi, kao i izlaz na A6 i drugo. Pravi građevinski radovi na američkoj bolnici Veilerbach počeli su u oktobru 2022.

Nakon završetka građevinskih radova, vojna bolnica SAD-a će imati ukupno 4.680 prostorija, uključujući 120 sala za preglede i devet operacionih sala.

Planirano je da se kompletni građevinski radovi na površini od 90.000 kvadratnih metara i na klinici veličine 600x300 metara završe do kraja 2027. Za sada se sve odvija po planu, utvrđeno je krajem februara 2024.

nk/dr(AFP,dpa, SWR)

https://www.dw.com/a-68425895