1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako se postaviti prema kineskim investitorima u Njemačkoj?

Brigitte Scholtes
29. oktobar 2022

Zbog planirane investicije kineske brodarske tvrtke Cosco u Hamburšku luku u Njemačkoj se opet diskutira o kineskim ulaganjima u njemačke tvrtke. Proteklih godina je interes Kineza smanjen. Razlozi su političke prirode.

Deutschland Duisburg | Hafen, Container | Symbolbild wirtschaftliche Beziehungen China - Deutschland
Foto: Ren Pengfei/Xinhua News Agency/picture alliance

Između 2011. i 2020. godine ukupno 193 kineska ulagača su u 243 slučajeva potpuno ili većinski preuzeli njemačke tvrtke, piše u studiji zaklade Hans Böckler.

Između 2016. i 2018. godine broj kineskih investitora je pao za 40 posto. No prošle godine (podataka za ovu godinu još nema) je broj kineskih preuzimanja njemačkih tvrtki porastao s 28 na 35. Te brojke su objavljene u godišnjoj studiji revizorskog društva EY.

Yi Sun iz EY-a objašnjava relativnu suzdržanost Kineza time što zapadne zemlje sve više ograničavaju mogućnost stranih ulaganja u infrastrukturu i branše od sigurnosnog značaja. No koliki je utjecaj Kine već sada pokazuje jedna ovogodišnja studija Europske unije u kojoj je istraženo kod kojih dobara postoji posebna ovisnost o drugim državama. Ta je studija nastala zbog ruske invazije na Ukrajinu. Prema tom istraživanju, otprilike polovica od ukupno 137 dobara, primjerice na području zdravstva ili obnovljivih izvora energije, dolazi iz Kine, a samo tri posto iz Rusije.

Kineski koncern Cosco želi kupiti 35 posto udjela u Hamburškoj luciFoto: Reuters/F. Bimmer

Preuzimanje Kuke – znak za uzbunu

Moguće posljedice prevelikog utjecaja Kine u domaćem gospodarstvu postale su jasne tadašnjoj njemačkoj saveznoj vladi 2016. godine. Nakon što vlada tada nije mogla spriječiti da kineski proizvođač električnih uređaja Midea potpuno preuzme tehnološki koncern Kuka iz Augsburga, promijenjen je zakon o vanjskoj trgovini. Tim izmjenama se ograničava mogućnost stranog preuzimanja njemačkih tvrtki iz pojedinih branši, recimo medicinske tehnike, energetike i telekomunikacija. Naknadno su ograničenja proširena i na područje umjetne inteligencije. Ako kineski ulagač želi kupiti veći udio u nekoj njemačkoj tvrtki, savezna vlada to može zabraniti.

„Porasla je svijest o mogućim političkim rizicima", kaže Christian Rusche, ekonomski stručnjak iz Instituta njemačkog gospodarstva u Kölnu (IW). Kao primjer navodi njemačkog operatera prijenosnog sustava 50Hertz. 2018. godine je državna Njemačka razvojna banka (KfW) kupila 20 posto udjela u tom poduzeću i time spriječila ulazak kineskog državnog koncerna SGCC u njemačku mrežu za opskrbu električnom energijom. I njemačka tajna služba BND upozorava na znatnu prijetnju koju predstavlja „autokratska Kina koja prerasta u globalnu silu". Bruno Kahl, predsjednik BND-a, prije nekoliko dana je na jednom saslušanju u saveznom parlamentu rekao da su na tom području gospodarstvo, društvo i politika u Njemačkoj do sada bili previše naivni. I da su se doveli u „bolnu ovisnost" o jednoj sili koja se „odjednom više ne čini sklonom".

Proizvođač robota Kuka je od 2016. godine u kineskom vlasništvuFoto: picture alliance/dpa/K.-J. Hildenbrand

Teške političke okolnosti

Horst Löchel, stručnjak za Kinu s privatnog fakulteta Frankfurt School of Finance and Management, upozorava na opasnost od brzopletih odluka. Na kraju krajeva, ističe on, Njemačka i Kina su usko povezane, recimo oko 5.000 njemačkih tvrtki radi u Kini. Osim toga, dodaje, o izvozu ovise dva milijuna radnih mjesta u Njemačkoj. Löchel sve kritičnije držanje prema Kini naziva „licemjernim" s obzirom na približavanje Njemačke Kataru i Saudijskoj Arabiji u jeku energetske krize. Prema njegovom mišljenju, pri tome određenu ulogu igra i politički pritisak SAD-a na Europu i Njemačku da se Kina gospodarski izolira.

Nasuprot tome, predsjednik BND-a Kahl upozorio je na „puno povjerenja i naivnosti" na području znanosti koji nisu primjereni.

Koliko se kineski investitori miješaju u upravljanje tvrtkama razlikuje se od slučaja do slučaja, kaže ekonomski stručnjak Rusche. Zaklada Hans Böckler je u svojoj studiji za godinu 2020. uputila na informacije iz pojedinih njemačkih tvrtki-kćeri. One pokazuju da je znatno porastao financijski pritisak kineskih matičnih koncerna na njemačke podružnice: „U pojedinim slučajevima kod aktualnih zahtjeva kineskih vlasnika je riječ o smanjivanju plaća i ukidanju radnih mjesta. Čim istekne važenje ugovora o osiguranju zaposlenih u njemačkoj tvrtki-kćeri koji se sklapaju kod preuzimanja, nestaje i zaštita od otkaza."

Till Reuter, bivši šef tvrtke Kuka, koji je 2016. podržao kinesko preuzimanje te firme, morao je dvije godine nakon toga otići sa svog položaja. On je ovoga ljeta upozorio: „Moramo smanjiti ovisnost na svim razinama – prije svega u odnosu na Kinu."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu