Nedavno je zgražanje mnogih izazvala vijest da je prema zvaničnim podacima, u Njemačkoj u periodu od decembra 2021. do kraja juna ove godine istekao rok za 3,9 miliona doza vakcina, proizvođača Moderna. Sada se te vakcine moraju baciti. Stvarni broj doza kojima je istekao rok trajanja mogao bi biti čak i veći.

Ova informacija je proizašla iz odgovora njemačkog ministarstva zdravlja na poslaničko pitanje zastupnika u Bundestagu Stephana Pilsingera. On je u razgovoru za portal „Redaktionsnetzwerk Deutschland" (Urednička mreža Njemačke) od njemačke vlade zatražio da novac poreskih obveznika „ne baca besmisleno kroz prozor". Ali, kako se izračunava količina doza vakcine koje treba naručiti? I kako se može osigurati da manje količine na kraju ostanu neiskorištene i da se ne moraju bacati?

Virolog Džefri V. Lazarus sa kolegama u stručnom časopisu British Medical Journal (BMJ) navodi da se u nekim zemljama nepotrebno baca i do 30 posto vakcina. Kao važan razlog navodi nejednaku distribuciju vakcina protiv korona virusa između zemalja sa visokim i srednjim dohotkom i zemalja sa niskim dohotkom. Prvi od početka pandemije vakcine naručuju direktno od proizvođača, čime se podriva pokušaj da se distribucija vakcina reguliše pravedno i efikasno putem međunarodne inicijative COVAX. Sada se navodi da stope vakcinisanja stagniraju, posebno u ovim bogatim državama, tako da se gomilaju viškovi.

Doniranje viška vakcina nije tako jednostavno

Zar se gotovo četiri miliona doza Moderninih vakcina, koje su sada višak, jednostavno nisu mogle dati drugim zemljama? To i nije tako lako. Tokom pandemije koronavirusa  su se vakcine često donirale siromašnijim zemljama tek kada im je ubrzo isticao rok trajanja. „Oni tada jedva da su imali šanse da na vrijeme iskoriste vakcine, pogotovo zato što su se često morali boriti sa logističkim poteškoćama“, objašnjava Majkl Stolpe, koji vodi projektno područje „Globalna zdravstvena ekonomija“ na Institutu za svjetsku ekonomiju u Kilu. "Tako da su vakcine protiv korone uništavane tamo gdje su bile najpotrebnije", kaže Stolpe.

Osim toga, trenutno se čini da COVAX nema potrebe za novim donacijama. Glasnogovornica njemačkog Ministarstva zdravstva je izjavila da "globalna ponuda vakcina trenutno daleko premašuje potražnju".

Teško je procijeniti koliko doza vakcina će biti potrebno

Stolpe također ističe da je generalno za zarazne bolesti teže procijeniti potrebu za vakcinama i lijekovima nego kada se radi o bolestima koje nisu zarazne. „Na primjer, možemo vrlo dobro predvidjeti koliko će ljudi u starosnoj dobi oboljeti od raka i, shodno tome, koliko će lijekova biti potrebno. S druge strane do nedavno niko nije znao da će se zaraza uopšte pojaviti. A nakon više od dvije godine pandemije, također je nejasno kako će se stvari dalje razvijati", kaže Majkl Stolpe.

Stolpe smatra da je razlog što se milioni vakcina moraju baciti to što je kod 22 posto nevakcinisanih veoma mali broj spreman da se vakciniše. „Mnogi vjerovatno čekaju vakcinu koja je prilagođena novim generacijama varijanti virusa čiji se izlazak na tržište očekuje na jesen.

Kako bi se povećao broj vakcinisanih osoba, a time i indirektno smanjile stope bacanja vakcina, ekonomista Stolpe smatra da bi umjesto obavezne vakcinacije, koja je propala u Bundestagu početkom aprila, jedna od mogućnosti bile premije. Zemlje u razvoju i zemlje u ubrzanom razvoju mogle bi biti finansijski nagrađene za uspješne kampanje vakcinisanja.

Smislenije i plansko naručivanje vakcina

Naručivanje i dobro organizovano korištenje vakcina takođe bi se moglo poboljšati u mnogim slučajevima. Bogatije zemlje su, poput Njemačke, naručile vakcine protiv korone koristeći portfolio pristup, što znači da se oslanjaju na širok spektar vakcina kako bi imali alternative i kako bi onima, koji žele da se vakcinišu, mogli ponuditi nekoliko opcija. To može imati smisla, ali prema riječima glasnogovornice njemačkog ministarstva zdravstva, "logična posljedica" je da neke doze ostaju neiskorištene.

Jeffrey Lazarus sa Univerziteta u Barceloni, između ostaliog, zahtijeva od BMJ da zemlje barem evidentiraju podatke o uništenim doza vakcina i učine ih transparentnim. Na taj način bi se mogli izvući zaključci o uzrocima i protiv toga bi se moglo boriti. Za bolju upotrebu doza vakcina, koje su još zatvorene, on poziva na "poboljšano praćenje i pravovremenu preraspodjelu viška vakcina".

Na ovaj ili onaj način, vakcine protiv korone će se nastaviti uništavati u narednim mjesecima, ali možda malo manje, ako se na raznim mjestima poduzmu određene aktivnosti. Ministarstvo zdravstva, na primjer, već se obavezalo da će koristiti metodu za predviđanje kako bi u budućnosti bolje procijenilo obim nabavke vakcina. A proizvođači vakcina rade na produžavanju roka trajanja svojih vakcina.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu