Heinz Vetter iz malog mjesta Leinzell u Njemačkoj ima 89 godina i teško se kreće ali još uvijek vozi automobil. On smatra da mu je automobil neophodan upravo zato što nije potpuno pokretan. To je, kaže Vetter, njegova „veza s vanjskim svijetom".

Korištenje javnog prijevoza za njega nije opcija, recimo kod odlaska u kupovinu. Vetter pojašnjava. „Ako imam problema s hodanjem, ne mogu s teškim vrećicama ići do autobusne stanice i autobusom se voziti kući."

Satovi vožnje za starije osobe u vlastitom automobilu

Ovaj 89-godišnjak vozačku dozvolu ima već 69 godina. I kako kaže još uvijek se osjeća sposobnim za vožnju. No, on istovremeno ističe da ne želi postati opasnost za druge. Zato redovito odlazi u lokalnu autoškolu kako bi provjerio svoje sposobnosti. „Razlog je bio taj što sam imao osjećaj da se trebam jednom provjeriti." Osim toga, i njegova obitelj ga je na to upozorila.

Na suvozačevom mjestu pokraj njega sjedi instruktorica vožnje Heike Hilbig. Ona na dobrovoljnoj osnovi testira starije vozače u njihovim vlastitim automobilima.

Tijekom vožnje Hilbig obraća pažnju, primjerice, na razmak od parkiranih vozila ili na to vozi li vozač cijelo vrijeme u svojoj traci. „Ako, primjerice, prilikom prolaska pokraj djece primijetim da uopće nema reakcije, to mi je alarmni signal", objašnjava Hilbig.

Za razliku od „prave autoškole" instruktorica rezultate priopćava samo vozaču i nada se da će on njezinu procjenu shvatiti ozbiljno. Ovaj test nije obvezujući.

Za 89-godišnjaka test je uglavnom prošao dobro – čak i u uskim ulicama. No na lokalnoj cesti mora prihvatiti nekoliko prijedloga za poboljšanje: primjerice, da vozi više desno. 

Studija: čest uzrok nesreće su zdravstveni problemi

Jedna studija o prometnim nesrećama zaklade Björn Steiger iz Baden-Württemberga bavi se težim nesrećama uzrokovanima medicinskim problemima, između ostalog i kod vozača starijih od 75 godina. Znanstvenici su za tu studiju detaljno analizirali podatke o 230.000 nesreća koje je zabilježila policija.

Studija dolazi do zaključka da su prometne nesreće s ozlijeđenima i poginulima koje su uzrokovali stariji vozači uglavnom posljedica akutnih medicinskih događaja ili hitnih stanja. To mogu biti, primjerice, vrtoglavica, slabost, grčevi ili nesvjestica ili i srčani ili moždani udar.

Samo u jednom postotku slučajeva uzrok nesreće bili su mentalni nedostaci. Šezdeset posto nesreća uzrokovano je akutnim tjelesnim problemima. Ostatak nije mogao biti precizno određen.

„Moždani udar se ne može predvidjeti"

Siegfried Brockmann, znanstvenik iz zaklade Björn-Steiger, ne vidi smisao u obveznim zdravstvenim testovima, jer se u većini slučajeva takvi zdravstveni problemi teško ili uopće ne mogu predvidjeti. U tom smislu, kaže on, ispravno je da Europska unija ne propisuje obvezne zdravstvene preglede. 

Brockmann objašnjava: „Ne mogu znati hoće li netko za tri ili sedam dana dobiti srčani ili moždani udar. To se jednostavno ne može unaprijed utvrditi. I to sve čini toliko kompliciranim."

Brockmann vidi obiteljske liječnike u ključnoj ulozi kada je riječ o ranom otkrivanju problema: pomoću upitnika i pregleda mogli bi se barem problematični slučajevi bolje identificirati i optimalno liječiti lijekovima. No, takav bi postupak tek trebalo razviti.

Tehnička rješenja za veću sigurnost?

S druge strane, tehnička bi rješenja zaista mogla pomoći, objašnjava Brockmann: „Teoretski, automobili danas već mogu preko upravljača očitavati parametre poput otkucaja srca, krvnog tlaka i sličnih vrijednosti, pa čak i snimiti EKG tijekom vožnje."

Ali i takozvani wearables poput pametnih satova mogli bi pomoći, jer oni već sada mogu mjeriti parametre poput krvnog tlaka.

Ako bi se takvi uređaji povezali s kamerom koja promatra vozača primjerice kada mu glava klone prema naprijed kada bi vozilo moglo automatski reagirati i sigurno se zaustaviti, objašnjava Brockmann.

Heinz Vetter je, u svakom slučaju, svoj test položio. Želi i dalje voziti ali će najkasnije za pola godine ponovno doći na sljedeći test.