1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okolinaNjemačka

Kako su оživjeli bizoni

4. septembar 2023

Poslije Prvog svjetskog rata ulovljen je posljednji divlji evropski bizon. Ali, prije tačno sto godina grupa ljudi riješila je da učini nemoguće – da opet naseli kontinent bizonima.

Evropski bizonFoto: Jakub Mrocek/Zoonar/picture alliance

Bio je vikend krajem avgusta 1923. godine kada su se „zavjerenici" sastali u Berlinu. Namjeravali su da spriječe izumiranje evropskog bizona. Jer, najveće divlje govedo na kontinentu nije se dobro provelo tokom Prvog svjetskog rata i u poratnim godinama.

„Posljednji bizon je ulovljen poslije rata“, priča Ginter Trap iz zoo-parka u Hanauu. „Ljudi nisu imali šta da jedu i to je bila smrtna presuda za bizone.“

Smatra se da je posljednji slobodni bizon Evrope odstrijeljen na prostoru današnjeg poljsko-bjeloruskog nacionalnog parka Beloveža. To je mogao biti kraj jedne vrste koju su lovili još od starih Rimljana pa do ruskih careva.

BavarskaFoto: A. Hartl/blickwinkel/picture alliance

Parenje pod nadzorom

Ali, nekoliko primjeraka je preživjelo u zoo-vrtovima, recimo u Berlinu i Frankfurtu. Upravo su se vodeći ljudi ta dva vrta sastali sa namjerom da spasu bizona pod vođstvom direktora frankfurtskog zoo-vrta Kurta Primela.

Sastavljena je lista od svega 56 primjeraka bizona koji su preostali – i popisano njihovo rodno stablo. Tek dvanaest bizona dolazilo je u obzir za priplod.

„Uzgoj bizona tako je bio početak borbe za očuvanje i drugih životinjskih vrsta, koje su se mogle spasiti samo takvim parenjem“, kaže Marko Dinter, koji danas u frankfurtskom vrtu radi u oblasti zaštite prirode.

Putevi su prijetnja za bizoneFoto: Nature Picture Library/imago images

Danas evropski bizon ima solidnu populaciju od preko osam hiljada životinja. Prvi su opet naseljeni u prirodi tek poslije 1952. godine, upravo u Beloveži gdje su istrebljeni 33 godine ranije.

Puštani su kasnije u razne oblasti Evrope, u Njemačkoj tek 2013. godine stotinak kilometara sjeverno od Frankfurta.

Sada idu na Kavkaz

Suživot sa ljudima ponekad donosi trzavice. Recimo, vlasnici šuma ne vole kad im bizoni pojedu koru drveta. Ipak, projekat naseljavanja se nastavlja, traže se nova pogodna mjesta.

Zaštita klime uz pomoć bizona

07:09

This browser does not support the video element.

I zoo-park u Hanauu uključen je u program uzgoja. „U bliskoj budućnosti opet nas čeka puštanje u divljinu“, kaže Sabine Šol iz tog parka. „Najprije u Azerbejdžanu.“

Tamo, na Kavkazu, biće do 2028. godine pušteno sto evropskih bizona koji bi trebalo da izgrade stabilnu populaciju. Neki primjerci doći će i iz zoološkog vrta u Berlinu.

Poslije tačno jednog vijeka, bizon je nada za zaštitu životinjskih vrsta jer pokazuje šta je sve moguće – kad se hoće.

nr (ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu