1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rusija gradi ogromni radar za nadzor Evrope

Ben Fajzulin
2. novembar 2026

Rusija privodi kraju izgradnju ogromnog radarskog kompleksa u Kalinjingradu, koji bi mogao da nadzire veliki dio Evrope. Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj projekat mogao dodatno da zaoštri vojno nadmetanje Moskve i NATO.

Satelitski snimak: tri kraka radarskog kompleksa, od kojih je svaki duži od 500 metara,
Satelitski snimak: tri kraka radarskog kompleksa, od kojih je svaki duži od 500 metara, Foto: Planet Labs

Kremljje sve bliže aktiviranju svog „novog oka“ nadEvropom. Prema medijskim izvještajima, izgradnja ogromnog radarskog kompleksa u Kalinjingradu, ruskoj eksklavi sa snažnim vojnim prisustvom, gotovo je završena.

Posmatrani iz vazduha, tri kraka prostranog kompleksa, od kojih je svaki duži od 500 metara, izgledaju kao trag nekog vanzemaljskog oblika života ostavljen usred inače netaknute šumske prirode. Građevina bi se mogla uporediti i sa platformom za slijetanje ili lansiranje, namijenjenom ogromnoj moskovskoj obavještajnoj mreži.

Stručnjak za bezbjednost Vaidotas Malinionis kaže da je radar toliko velik da može da „gleda“ iza zakrivljenosti Zemlje. Bivši komandant iz Litvanije rekao je za DW da će radarski sistem za nadzor izvan horizonta (OTH), koji se gradi u blizini Gvardejska, imati domet od oko 3.000 kilometara. To bi Moskvi omogućilo da nadzire gotovo svaki dio Evrope, kao i čitavu teritoriju Ukrajine.

Prema izvještajima, sistem bi Rusiji omogućio presretanje satelitskih komunikacija, kao i otkrivanje kretanja aviona i balističkih raketa.

„Cilj i svrha ovog radara jeste posmatranje ciljeva na velikim udaljenostima i mogućnost ranog upozoravanja. Još ne znamo da li je operativno sposoban da obavlja te zadatke, ali se svakako upravo sada gradi“, dodao je on.

Poruka Moskvi: Manevri NATO-a na krajnjem sjeveru Europe

02:20

This browser does not support the video element.

Sistem za masovni nadzor

Britanski list Tajms piše da su sistemi prvenstveno namijenjeni otkrivanju i ometanju elektronskih signala, pozivajući se na finsko-poljski svemirsku i odbrambenotehnološku kompaniju ICEYE.

„Mogli bi da ga koriste u ofanzivnim operacijama, kako bi prikupili više informacija o određenim ciljevima“, objašnjava Malinionis.

„A ukoliko bi uspjeli da dobiju rano upozorenje o kretanju NATOtrupa, u slučaju invazije na istočno krilo NATO, imali bi više vremena za donošenje odluka.“

U razgovoru za DW sa obale Baltičkog mora, letonska geopolitička analitičarka Evija Djatkovica upozorila je na značajan nedostatak oživljavanja ove stare sovjetske tehnologije, posebno u vrijeme sve šire primjene novih tehnologija u savremenom ratovanju.

„Ona će pomoći Rusiji da otkloni postojeće nedostatke u otkrivanju objekata koji lete na malim visinama, čime će se smanjiti efikasnost sve brže integracije dronova u regionalne odbrambene doktrine“, smatra ona.

Baltička obrambena linija protiv Rusije

03:07

This browser does not support the video element.

Centar za elektronsko ratovanje

Prema pisanju Tajmsa, kompanija ICEYE smatra da širenje ruskog sistema radara za nadzor izvan horizonta pokazuje da se Kalinjingrad razvija u centar za napredne vojne senzore i sisteme za elektronsko ratovanje.

„Novi radar ukazuje na intenziviranje nadmetanja Rusije i NATO za vojnu nadmoć i kontrolu nad regionom Kalinjingrada“, naglasila je Djatkovica.

„To je potencijalno opasna situacija, jer se može očekivati dalje jačanje vojnog prisustva na obje strane, a u jednom trenutku preventivni udar mogao bi postati opcija kako bi se drugoj strani uskratila neprihvatljiva prednost u regionu“, upozorila je ona.

Rusija je već upozorila NATO da bi bila spremna da upotrijebi nuklearno oružje ukoliko bi zapadna alijansa pokušala da blokira Kalinjingrad. Ova potencijalna tačka sukoba i ruska vojna ispostava nalaze se na obali Baltičkog mora, između članica NATO-a Poljske i Litvanije, u neposrednoj blizini istočnog krila Alijanse.

Eksklava se prostire svega 200 kilometara od istoka do zapada i 100 kilometara od sjevera do juga. Ipak, kako ističe Malinionis, najmanja ruska federalna jedinica, odnosno oblast, raspolaže značajnom vojnom moći.

„Prema nekim izvorima, Rusija ima mogućnost da u Kalinjingradu rasporedi do 100 nuklearnih bojevih glava. Pojedini izvori navode da je njihovo raspoređivanje tamo već počelo, mada to još nije potvrđeno“, ukazao je bivši komandant.

Dronovi kao stup obrane Baltika

03:21

This browser does not support the video element.

Ali to nije sve

Kompanija ICEYE navodno je otkrila još jedan veliki kompleks kružnih antena, oko 50 kilometara zapadno od Gvardejska, u blizini grada Černjahovska, piše njemački dnevnik Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). Prema izvještajima, širom Kalinjingradske oblasti raspoređeno je više od 20 objekata za prikupljanje signala i elektronsko ratovanje.

Satelitski snimci otkrivaju i nova skloništa za borbene avione na vojnom aerodromu Kalinjingrad-Čkalovsk, navodi FAZ. Na drugim snimcima vide se lansirne platforme na mobilnom položaju protivvazdušnog raketnog sistema S-400 u Baltiisku, što ukazuje na mogućnost da su ti sistemi već operativni.

„Ovi faktori jasno pokazuju strateški značaj teritorija oko Kalinjingrada i za Rusiju i za NATO“, kaže Djatkovica.

„Za Rusiju, između ostalog, geografski položaj Kalinjingrada i tamo raspoređeni nuklearni arsenal omogućavaju projektovanje prijetnji prema većini evropskih prestonica.“

Upravo tu do izražaja dolazi ogromni radar, smatra ona.

„Zbog njegovog velikog dometa, i drugi dijelovi Evrope, od sjevera do zapada, biće izloženiji ruskom nadzoru i vojnim aktivnostima.“

EU jača obranu: Turska mogući partner protiv Rusije

03:18

This browser does not support the video element.

Podsticaj za Zapad

Ona je uzdahnula i dodala da je dobra vijest to što svaki novi korak eskalacije Rusije, koji ima posljedice i po evropske zemlje udaljenije od njenih granica, doprinosi tome da čitav kontinent sve ozbiljnije shvata Moskvu kao neposrednu prijetnju.

„Ruski zlonamjerni signali trebalo bi da podstaknu Zapad da nastavi sa jačanjem svojih vojnih kapaciteta, što će, zauzvrat, učiniti zajedničko odvraćanje NATO-a i Evrope uvjerljivijim.“

Djatkovica je kao primjer navela Poljsku, koja svoj park priobalnih vjetroturbina u Baltičkom moru pretvara u dio NATO-ove nadzorne infrastrukture.

U još jednom koraku ka integraciji novijih tehnologija, njemački proizvođač naoružanja Rajnmetal gradi satelite sa radarom sa sintetičkom aperturom (SAR), u saradnji sa kompanijom ICEYE. Oni omogućavaju snimanje preciznih slika kretanja trupa i položaja neprijateljskih snaga, čak i noću ili u lošim vremenskim uslovima.

Snimci će se koristiti na istočnom krilu NATO-a, kao i u okviru brigade Bundesvera stacionirane u Litvaniji. Prvi SAR sateliti trebalo bi da budu lansirani u orbitu raketom kompanije SpaceX početkom 2027. godine.

Malinionis se složio da je prilagođavanje najvažnija lekcija koju evropski lideri treba da nauče u vrijeme ruske agresije. Ipak, imao je još jednu primedbu.

„Postoji i jedna slabost ovog novog ruskog radara. Toliko je ogroman da predstavlja prilično laku metu!“

 

Preskoči naredno područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči naredno područje Ostale teme