Već gotovo godinu dana na Kanarskom otočju praktično nema turista. Ugostitelji nemaju zašto raditi: tek petina raspoloživih ležajeva je uopće na raspolaganju, a i oni su većinom prazni. Niz hotela je potpuno zatvoreno, ali neke je iznajmila španjolska vlada.

Jer turisti ne dolaze, ali i dalje stižu migranti. Od Afrike do kopnu najbližeg otoka Fuerteventure je nekih stotinjak kilometara. Samo ovog siječnja, prema navodima Međunarodne organizacije za migraciju (IOM), je došlo preko 2.000 osoba u malenim brodicama. Najviše ih je iz zemalja Magreba, a pogotovo iz susjednog Maroka. „Jedva da itko od njih ima utemeljen razlog za dobivanje azila", kaže nam Gonzalez Vega, politolog i stručnjak za migracije sa Sveučilišta Oviedo.

Tako se na Kanarskom otočju već okupilo oko oko 11.000 migranata. Mnogi od njih su na najvećem otoku Gran Canariji, kako u glavnom gradu Las Palmasu, tako i na jugu otoka u blizini turističkog mjesta Maspalomas. Stanje je frustrirajuće, kako za migrante tako i za domaće stanovništvo: umjesto turista koji bi donijeli novac i stvarali radna mjesta dolaze migranti na koje treba trošiti novac poreznih obveznika.

Borba za preživljavanje

A frustrirajuće je i za migrante: otočje je praktično zatvoreno zbog pandemije i makar bi mnogi željeli nastaviti put na španjolsko kopno i dalje u Europu, to nije moguće. Posla nema ni za domaće, a kamoli za njih „ilegalne" – a svakog tjedna stiže na stotine novih migranata.

U toj napetoj atmosferi ne čudi da je već potekla i krv, kako između domaćih i migranata, tako i među samim došljacima. Koncem siječnja se na internetu pojavila snimka krvave tučnjave među migrantima na Plaza del Hierro u Maspalomasu.

Teško je pouzdano reći, što se tamo dogodilo, ali list El Pais pretpostavlja da je to bila „borba za područje". Jer kako posla za migrante nema - a oni u stvari ni ne smiju raditi, tako su si „izmislili" posao pomoćnika za parkiranje. Vozačima za sitnu napojnicu pokazuju gdje bi se mogli parkirati. Prihod je mizeran, a ni broj automobila trenutačno nije velik na otoku. Očito je jedna skupina migranata pokušala preoteti taj trg od druge skupine – i sve je završilo nasiljem.

Tamošnje stanovništvo za lokalne medije tvrdi kako s tim „pomoćnicima" nikad nije bilo problema sve dok očito migranti smješteni u nedalekom utočištu nisu odlučili i sami „ući u posao". A takva erupcija nasilja stvara još više nezadovoljstva prema migrantima: vlasnik nedaleke trgovine Suleiman Tribak se boji da bi i ona mogla biti devastirana u nekom okršaju. Fatima Louraibi, predsjednica kulturne udruge Arapske i žene Magreba za suživot, se boji da će se stanovništvo još više okrenuti protiv migranata: „Osjećamo se veoma loše zbog tih događaja. Ne želimo još više mržnje."

„Hajdemo ih naučiti..."

A ona doista – raste. Sad jedan drugi slučaj istražuje i državno odvjetništvo Las Palmasa jer se proteklih tjedana na društvenim mrežama pojavio poziv mještanima da migrante „nauče pameti". Doista su se zaredali incidenti nasilja prema migrantima i njihovim utočištima, bilo je i kamenja bačenih na njihov smještaj. Jer „neće oni nas siliti da strahujemo za našu sigurnost".

U tim uzavrelim strastima jedva da tko obraća pažnju na službeno priopćenje vlade u Madridu: od studenoga prošle godine bilo je tek 45 kaznenih djela koja su počinili migranti.

Pročitajte i: Katja Riemann: Sanjam o svijetu u kojem će pomoć izbjeglicama biti suvišna

A što se tiče neprijateljstva domaćih prema doseljenicima, politolog Gonzalez vjeruje kako je tu riječ o pojedincima: „Ne vjerujem da ti incidenti prikazuju pravu sliku raspoloženja na Kanarima." Prije će biti da je to tek malena, ali bučna skupina koja želi „preuzeti stvari u svoje ruke". Doista, čak i na prosvjedima protiv ove politike prema migrantima se jedva ikad sakupilo više od 150 osoba. Ali nezadovoljstvo je neosporno tu: turista nema, migranti i dalje dolaze i nitko ne zna kad će postati bolje.

Politički lov u mutnom

To pokušava iskoristiti i španjolska desničarska populistička stranka Vox: zastupnik te stranke u pokrajinskom parlamentu Andaluzije Ruben Pulido je na socijalnoj mreži objavio snimku na kojoj osoba nalik migrantu pliva u bazenu hotela. Političar uz to poručuje: „Dajte da mu priuštimo zasluženi odmor u ovoj prekrasnoj zemlji koja ga je primila".

Španjolska novinska agencija EFE se nakon toga požurila objaviti kako ta snimka očito ne pokazuje nijedan hotel koji se nalazi na Kanarskom otočju, a povrh toga migrantima koje je država smjestila u neke tamošnje hotele nije uopće dopušten pristup bazenu – oni su u pravilu sad bez vode. Ali kao što je to već uobičajeno s takvim lažnim vijestima: (politička) šteta je već učinjena.

Predsjednik španjolske pokrajine Gran Canaria Antonio Morales Mendez najoštrije osuđuje svako nasilje i takve pozive na „obračun". Ali je i njemu prekipjelo što je to otočje, pogotovo sad u pandemiji, ostavljeno samo s problemom: „Dosta je toga da se ignoriraju i vlada i institucije Kanarskog otočja, da se ova zemlja zlostavlja i da se sustavno gaze ljudska prava migranata."

Tmurna perspektiva...

Jer čini se kako i Madridu – a i Bruxellesu zapravo odgovara da se čitava drama odvija samo na tom otočju. Zbog pandemije, čak i migranti koji su dobili dokumente i koji bi zapravo mogli otići nekamo, moraju ostati na Kanarima.

I španjolski mediji su već počeli stanje na tom otočju uspoređivati s pretrpanim grčkim izbjegličkim centrom Moria kojeg su srditi migranti na koncu sami uništili prošle godine. Kanarsko otočje je još daleko od toga, ali što će biti kad će turisti ipak konačno moći doći? Hoće li se po hotelima gurati s migrantima?

No avioni s bogatim fureštima iz Njemačke i drugih zemalja još uvijek ne dolaze – i nitko ne zna kad će doći. Ali i dalje dolaze pretrpane brodice s migrantima iz Afrike...

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android