Ruska invazija na Ukrajinu danima je dominantna tema u svim medijima i u Izraelu. Mnogi ovdje sa velikom zabrinutošću posmatraju razvoj događaja, posebno Izraelci ukrajinskog ili ruskog porijekla. Izrael ima kulturne veze i sa Rusijom i sa Ukrajinom - zemljom čiji je predsjednik Jevrej.

Izrael neutralan?

Poltički, Izrael u ovoj situaciji još uvijek pokušava da diplomatski ostane uglavnom „neutralan" kako ne bi ugrozio odnose sa sukobljenim stranama. Izraelski mediji raspravljaju koliko dugo Izrael može da održava ovu delikatnu ravnotežu.

Premijer Naftali Benet je do sada izbjegavao direktnu osudu Rusije. Posmatrači to pripisuju, između ostalog, neophodnosti da se Izrael koordinira sa Rusijom u susjednoj Siriji kako bi tamo nastavio da bude vojno aktivan. Time Izrael želi da spriječi prijeteće iransko prisustvo na svojoj sjevernoj granici.

Ministar spoljnih poslova Jair Lapid, s druge strane, nazvao je ruski napad „teškim kršenjem međunarodnog prava". Štaviše, očekuje se da će Izrael podržati rezoluciju o osudi ruske invazije na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

„Izraelska Vlada je u sukobu interesa – s jedne strane je dio zapadne alijanse, na strani SAD. S druge strane, veoma se pazi da se ne podriva [vojna] koordinacija sa Rusijom u Siriji", kaže istoričar Deni Orbah sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.

Zbog svog odnosa sa obje strane u sukobu, Izrael je čak viđen kao mogući posrednik. Premijer Benet razgovarao je u petak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, u nedjelju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. 

Putovanje usred rata

U ovoj atmosferi, njemački kancelar Olaf Šolc dolazi u Izrael – u kratku posjetu. Program prvenstveno uključuje razgovore sa izraelskim političarima, posjetu izraelskom parlamentu, Knesetu i memorijalu holokausta Jad Vašem u Jerusalimu, zajedno sa Benetom. 

Za kancelara Šolca, koji je još uvijek u velikoj mjeri nepoznat mnogim Izraelcima, ovo je prva posjeta Izraelu od kako je 8. decembra 2021. preuzeo dužnost kancelara. Očekuje se da će prema Izraelu i Palestincima nastaviti politiku svoje prethodnice Angele Merkel. Međutim, ovoga puta neće otputovati u Ramallu ili Jordan kao što je očigledno bilo planirano.

Njemačko-izraelske odnose definiše Holokaust, u kojem su Nijemci sistematski ubili šest miliona Jevreja. Od uspostavljanja diplomatskih odnosa 1965. odnosi dviju zemalja postaju sve bliži - na političkom, ekonomskom, kulturnom i vojnom nivou.

Ostale teme - Iran?

Pored rata u Ukrajini, Izraela će vjerovatno htjeti da razgovara i o pregovorima o obnovi nuklearnog sporazuma sa Iranom koji se vode u Beču. U Izraelu postoji zabrinutost da je sukob između Rusije i Ukrajine gurnuo u drugi plan te pregovore.

Direktne razgovore o sporazumu pod nazivom Zajednički sveobuhvatni program za akciju (JCPOA) iz 2015. trenutno vode Velika Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i Rusija.

SAD, koje su raskinule sporazum pod američkim predsjednikom Trampom 2018. indirektni su pregovarački partner.

Izraelski premijer Benet je više puta rekao da Izrael, koji nije strana u pregovorima, neće biti vezan nikakvim sporazumom. 

Potencijalna obnova nuklearnog sporazuma sa Iranom jedno je od rijetkih pitanja o kojima njemačka i izraelska vlada imaju različita mišljenja. 

„Mislim da će [kancelar Šolc] uglavnom željeti da razgovara o Ukrajini, ali će Izrael pokušati da razgovara i o Iranu. To je jedno od najhitnijih pitanja. Izrael bi želio da Njemačka zauzme oštriji stav prema Iranu – kada je u pitanju JCPOA, ali i kada je u pitanju Iran uopšte", kaže vojni istoričar Deni Orbah." 

Ali Ukrajina će naravno biti glavni prioritet ove posjete. Kako je saopštilo izraelsko ministarstvo spoljnih poslova, ministar spoljnih poslova Izraela Jair Lapid i njegova njemačka koleginica Analena Berbok prošle nedjelje su telefonom razmijenili informacije o situaciji.

Humanitarna pomoć za Ukrajinu

U međuvremenu, Izrael podržava Ukrajinu humanitarnom pomoći. Oko 100 tona humanitarne pomoći iz Izraela treba da bude dopremljeno u Ukrajinu u narednih nekoliko dana, uključujući medicinsku opremu, šatore, vreće za spavanje i ćebad.

A na granicama sa Poljskom, Moldavijom, Rumunijom i Mađarskom, službenici izraelske ambasade rade na tome da pomognu svojim državljanima koji bježe od rata.

Izrelski mediji takođe izvještavaju o povećanom broju Jevreja iz Ukrajine koji žele da se prijave za aliju - dugoročnu imigraciju u Izrael - kako bi izbjegli rat.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu