Uoči summita EU-a naredne sedmice, njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je Europu da u potpunosti ispuni svoju ulogu "mirovne sile". "Europa mora odlučnije i kohezivnije iskoristiti svoje prilike te mora upotrijebiti svoju moć kako bi oblikovala svijet nabolje", rekao je Merz prilikom podnošenja vladinog izvještaja u Bundestagu. Dogovor o mirovnom planu za Gazu, rekao je Merz, pokazao je da političko djelovanje pravi razliku. Istodobno, Europa mora postati vojno jača, naglasio je kancelar.

Merz: Ruska imovina za ukrajinsku vojsku

Šefovi država i vlada EU-a sastat će se u četvrtak i petak naredne sedmice u Bruxellesu u okviru redovnog jesenskog summita. Kancelarovo podnošenje izvještaja o radu vlada u Bundestagu prije takvih summita je uobičajeno. Kancelarova glavna namjera na samitu bit će zalaganje za korištenje zamrznute ruske imovine. On je već je na summitu u Kopenhagenu početkom oktobra izrazio očekivanje da će se konkretne odluke o tom pitanju biti donijete u Bruxellesu.

Merz želi iskoristiti imovinu ruske Centralne banke u visini od 140 milijardi eura za davanje kredita kako bi Ukrajinu dobila naoružanje za njezinu daljnju obranu od ruskih napadača. Ruski predsjednik Vladimir Putin mora shvatiti da nema dovoljno aduta u konfliktu, rekao je Merz. 

Akcijski plan protiv hibridnih prijetnji iz Rusije

Njemačka vlada namjerava odgovoriti na prijetnju iz Rusije novim, sveobuhvatnim akcijskim planom za suzbijanje hibridnih prijetnji. Vijeće za nacionalnu sigurnost raspravljat će o tome na svojoj prvoj sjednici za nekoliko dana, rekao je kancelar. On je optužio Rusiju da želi destabilizirati Njemačku i Europu – sabotažom, špijunažom, ubojstvima, kibernetičkim napadima i ciljanim dezinformacijama.  "Također i iz vaših redova“, nadovezao se Merz upadicom, koja je upućena na adresu zastupnika Alternative za Njemačku u Bundestagu.

Merz se na summitu EU-a također želi založiti za napredak u pogledu veće ekonomske konkurentnosti u Europskoj uniji. „Europa će postati produktivnija samo ako prođe kroz temeljne promjene“, rekao je on. To znači: „Kraj pretjerane regulacije, brže postupke, otvorena tržišta, više inovacija, više akcije umjesto oklijevanja", rekao je Merz.

Šef CDU-a pozvao je Europsku komisiju da ponudi konkretne prijedloge za smanjenje birokracije. S dosadašnjim koracima, koji su namijenjeni smanjenju opterećenja tvrtki za oko osam milijardi eura, Komisija je na pravom putu. "Ali to nije dovoljno", rekao je Merz. „Potreban nam je sustavni pregled regulatornog okvira EU“, poručio je njemački kancelar.

Kritike na račun Merzove izjave

U Bundestagu se međutim raspravljalo ne samo o vladinom izvještaju, već i o izjavi, koju je kancelar dao ranije tokom sedmice, a koja je izazvala brojne reakcije u Njemačkoj.

Merz je naime u utorak, prilikom posjete saveznoj zemlji Brandenburg i njenom glavnom gradu Potsdamu, rekao da je njegova vlada postigla mnogo na području migracija, smanjivši broj novih zahtjeva za azil za 60 posto od avgusta 2024. do avgusta 2025. Zatim je dodao: "Ali naravno, još uvijek imamo ovaj problem sa "slikom (izgledom) gradova" i zato je savezni ministar unutarnjih poslova sada u procesu omogućavanja i provedbe povratka u vrlo velikim razmjerima." 

„Bilo bi vrijeme za malo više pristojnosti, gospodine Merz", poručila mu je šefica Kluba poslanika Zelenih Katharina Dröge. Prema njenom mišljenju Merzova izjava bila je uvredljiva, diskriminirajuća i nepristojna.

U odbranu svog stranačkog šefa stao je Jens Spahn, šef Kluba poslanika Kršćansko-demokratske unije u Bundestagu: „Ne znam, godspođo kolegice Dröge gdje putujete po Njemačkoj, ali na glavnim željezničkim kolodvorima i tržnicama ove zemlje posljedice ilegalnih migracija su naravno itekako vidljive.“ On je dodao da to zaokuplja ljude. „I naravno, moramo razgovarati o tome kako se to odražava na našu zemlju“, rekao je Spahn.

Kritike na račun Merzove izjave stigle su i iz Kluba poslanika Lijeve stranke u Bundestagu. Šef Kluba poslanika Lijeve stranke u Bundestagu Sören Pellmann direktno se obratio Merzu, oštro ga kritikujući: "Očiti ispad u vašoj formulaciji nije bila samo pogreška, već je dodatni trn za našu demokraciju."

No, kancelar nije izložen kritikama samo iz redova Zelenih i Lijeve stranke, već i u redovima svog koalicionog partnera Socijaldemokratske stranke.

„Kad kancelar u istom dahu spomene migracije, deportacije i takozvani gradski pejzaž, to nije nepromišljena formulacija", rekla Rasha Nasr, glasnogovornica za migracijsku politiku u Klubu poslanika SPD-a, za magazin Der Spiegelu: „To je kao upaljač u uzavreloj raspravi", rekal je ona.

Stvaranje neprijateljske klima

Problem predstavlja pojam, Stadtbild" (u slobodnom prevodu slika ili izgled grada, gradski pejzaž). Taj pojam, prema izjavi sociologinje Nine Perkovski sa Univerzitetu u Hamburgu , funkcionira kao eufemizam za „vidljivu prisutnost ljudi koji se percipiraju kao ne-Nijemci ili ne-bijelci, bez obzira na njihovo stvarno državljanstvo". Perkovski je za tagesschau.de rekla da izraz nije neutralno deskriptivan. Time se, kako pojašnjava, konstruira kolektivni osjećaj nelagode samo zato jer su gradove preplavili jako uočljivi migranti i jer su jasne razlike vidiljive. Tako se legitimiziraju mjere poput deportacija kao nužna reakcija na navodno "poremećeni poredak". "To stvara klimu koja potiče rasizam, neprijateljstvo prema strancima i napade", rekla je Perkovski za tagesschau.de.