Radi li se možda o istraživanjima javnog mnijenja koja pokazuju da su socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza odnedavno u blagom usponu? Anketa instituta Insa od srijede Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) kancelara Scholza vidi sa podrškom od 16 posto. Ili je možda bilo presudno šef njemačke vlade nije morao govoriti za govornicom u Bundestagu, nego sa svog mjesta u vladinoj klupi?

U svakom slučaju: Scholz je očito bio u svom elementu u ovoj igri pitanja i odgovora koja se odvijala u Bundestagu. Na pitanja zastupnika odgovarao je sigurnim glasom i agresivno. Na pitanje parlamentarca Liberalno-demokratske stranke (FDP) o isporukama oružja Ukrajini odgovorio je sljedeće: "Vi ste prilično hrabri za nekoga tko pripada stranci koja se mora boriti kako bi prešla izborni prag od pet posto."

Liberali (FDP) su bili uzrok teške vladine krize koja je dovela do toga da socijaldemokrata Scholz sada vodi zemlju sa manjinskom vladom – zajedno sa Zelenima. Zbog toga će građani Njemačke u februaru/veljači 2025. morati birati novi Bundestag. FDP je prije otprilike mjesec dana napustio vladu sastavljenu od SPD-a, Zelenih i FDP-a te se sada u predizbornoj kampanji bori za svoj opstanak.

A Olaf Scholz se bori za svoju poziciju, očito s užitkom. Na početku sata za postavljanje pitanja kancelar je imao osam minuta za uvodnu riječ. Scholz je to iskoristio kako bi izvjestio o svom posjetu Ukrajini početkom sedmice te naglasio da podrška Njemačke napadnutim Ukrajincima neće popustiti.

I dalje bez raketa dugog dometa za Ukrajinu

Scholz je izvijestio o tome kako se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim susreo sedamnaest puta otkako je preuzeo dužnost. Kaže da je Njemačka isporučila oružje i primila mnoge izbjeglice. Ali također naglašava da kao kancelar neće isporučivati ​​rakete dugog dometa, koje mogu doseći i ciljeve u Rusiji. To bi očito trebao biti važan moto u predizbornoj kampanji: ostanite mirni, izbjegnite uplitanje Njemačke i NATO-a u rat.

No, nije li njegova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbockiz Zelenih spomenula moguće sudjelovanje njemačkih vojnika u mirovnoj misiji u Ukrajini u budućnosti, pita jedan od zastupnika. Ni to kancelara ne izbacuje iz takta. Baerbock je na konferenciji za novinare upitana o takvoj mogućnosti, rekao je, te pojasnio: "Pokušala je reći ni da ni ne. To je bilo pitanje, na koje je pokušala dati diplomatski odgovor. Ja mislim da je isključeno da u sadašnjoj situaciji šaljemo vojnike u Ukrajinu."

Scholz zatim poziva sve stranke u Bundestagu da se uključe u neke važne projekte prije izbora, unatoč žestokoj stranačkoj svađi, koja je počela zbog izbora. "Vrijeme predizborne kampanje nije vrijeme zastoja. Još uvijek postoji nešto što može biti dovršeno. Molim vas da se uključite u taj proces", poručuje Scholz u plenarnu sali.

On zatim nabraja koji su to zakonski projekti: nužne su olakšice za građane kod poreza na dohodak, povećanje državnog novca za svako dijete, te nastavak subvencioniranja jeftine njemačke karte za javni prijevoz. Ove izjave kancelara ne upućuju na to da se on pomirio s odlaskom sa vlasti i  okončanjerm svog premijerskog mandata.

Trenutno male šanse za reizbor Scholza

Ali u ovom trenutku, s obzirom na projekte koji su još uvijek mogući, Scholz zapravo može još samo apelirati na zastupnike ostalih stranaka jer njegova krnja vlada više nema većinu. Više je nego neizvjesno hoće li moći ostati na funkciji i nakon izbora u februaru/veljači: konzervativci iz CDU/CSU u anketama uvjerljivo vode i podržava ih između 32 i 34 posto birača.

Scholzovi socijaldemokrati sada su se vratili na oko 16 posto, ali su nedavno bili u još lošijoj poziciji, kako je pokazalo ispitivanje javnog servisa ARD-a. Scholzu je u ovom trenutku teško opravdati svoje ambicije ostanka na kancelarskoj poziciji.

Je li to možda razlog što je kancelar kod nekih pitanja bio malo smušen? Kao u trenutku kada mu je demokršćanska političarka Julia Klöckner postavila pitanje o situaciji u Južnoj Koreji, nakon čega se pokazalo da Scholz zapravo nije znao da je korejski predsjednik uveo ratno stanje iz unutarnjopolitičkih razloga, koje je potom parlament u Seulu poništio - prije njegovog govora u Bundestagu.

Ispitivanje kancelara je bila želja njegove stranke

Unakrsno ispitivanje kancelara, koje je Scholz ovaj put završio nakon 70 minuta, uvedeno je prije nekoliko godina prvenstveno na poticaj socijaldemokrata. 2017. stranka sadašnje kancelara žalila se da često duge i neuzbudljive vladine izvještaje parlamentu tadašnje kancelarke Angele Merkel ne dovode do istinskih rasprava u Bundestagu.

Zastupnici su sa zavišću gledali prema Londonu, gdje premijer i opozicija često vode strastvene i kontroverzne razmjene mišljenja u Donjem domu. Tako nešto željeli su i socijaldemokrati, tada manji koalicijski partner u vladi Merkel. Kancelarka je na početku bila skeptična, ali je popustila. Od tada aktualni predsjednik ili predsjednica vlade tri puta godišnje dolaze u parlament i odgovaraju na pitanja zastupnika. Samo što je ovaj ritual sada pao usred predizborne kampanje.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu