Njemački kancelar pozdravlja to što Rusija povlači pojedine trupe sa ukrajinske granice. „To je dobar znak i nadamo se da će toga biti još", rekao je Olaf Šolc poslije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi. Deeskalacija situacije je „hitno potrebna", rekao je kancelar i naglasio da diplomatske mogućnosti „daleko od toga da su iscrpljene".

Svima u EU i NATO je jasno da se održiva bezbjednost ne može postići protiv Rusije, već samo sa Rusijom. „Zato se od svih sada traži da se ponašaju hrabro i odgovorno", naglasio je Šolc. „Naša je dužnost i zadatak, kao šefova država i vlada, da spriječimo da rat u Evropi eskalira." 

Putin kaže da ne želi rat

Vladimir Putin je naglasio: „Ne želimo rat u Evropi". To je razlog zašto njegova zemlja od Zapada traži garancije bezbjednosti. Do sada, međutim, nije bilo zadovoljavajućeg odgovora na zahtjeve Rusije. Putin kaže da je i dalje spreman da pregovara sa Zapadom, ali dodaje da se mora uzeti u obzir sveukupna struktura i ne smiju se zanemariti pojedinačna pitanja.

Zabrana emitovanja DW: Putin spreman za razgovor

Razgovor njemačkog kancelara i ruskog predsjednika u Moskvi trajao je nekoliko sati, a jedna od tema je bila i zabrana emitovanja Dojče velea u Rusiji, a Putin je na konferenciji za novinare rekao da je voljan da se o tome razgovara. On se složio sa Šolcom da bi „trebalo razmisliti kako se problem može riješiti". Predsjednik Rusije nije međutim želio da iznosi detalje, kako ne bi komplikovao situaciju.

Dopisništvo Dojče velea u Moskvi zatvoreno je prije dvije nedjelje, a saradnici njemačke medijske kuće morali su da predaju svoje akreditacije. To je bila reakcija na zabranu emitovanja TV-programa na njemačkom RT DE ruskog državnog medija od strane njemačkih medijskih regulatora, koja je stupila na snagu sredinom decembra. Inače, dopisnik i snimatelj Dojče velea pratili su u Moskvi posjetu kancelara Šolca.

Uoči dugo očekivanog sastanka Šolc-Putin, koji je prenosila i ruska televizija, kancelar je istakao važnost dijaloga. U tom kontekstu, ocijenio je da je zadovoljan što će moći da razmijeni mišljenja sa šefom ruske države. „Najvažnije je da odnose između država rješavamo dobrim međusobnim razgovorima."

Njemački kancelar ukazao je i na značaj dobrih ekonomskih odnosa sa Rusijom. S obzirom na njemačko-rusku istoriju, „dobro je što imamo veoma sređene ekonomske odnose", naglasio je Šolc.

Kancelar je, inače, odbio da ga ruske službe testiraju na koronu i umjesto toga, a nakon sletanja, test je uradio ljekar iz njemačke ambasade u avionu vlade Njemačke. Zato je Šolc izašao iz letjelice tek nakon 40 minuta. 

Moskva najavljuje djelimično povlačenje iz graničnog područja

Neposredno prije Šolcovog dolaska u Moskvu, Kremlj je najavio djelimično povlačenje ruskih jedinica sa ukrajinske granice. Portparol Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je da su trupe iz vojnih okruga na jugu i zapadu Rusije „izvršile svoje zadatke" i da se vraćaju u svoje vojne baze. Počelo se takođe i sa utovarom vojne tehnike. Nisu, međutim, date nikakve konkretne brojke. 

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu još u ponedjeljak je obavijestio predsjednika Putina da se neki od za Zapad kontroverznih vojnih manevara ruske vojske, kako u samoj Rusiji, tako i u Bjelorusiji, privode kraju. Međutim, prema riječima portparola Ministarstva Konašenkova, Rusija će nastaviti s „kompleksnim i obimnim mjerama za operativnu obuku trupa i oružanih snaga".

Ruski pomorski manevri kod Krima

Masovno raspoređivanje ruskih trupa na granici sa Ukrajinom na Zapadu već nedjeljama podstiče strahove od ruske invazije na susjednu zemlju. Prema američkim informacijama, „jasno je" da je više od 100.000 ruskih vojnika angažovano u pograničnom području.

Zabrinutost su izazvali i ruski pomorski manevri u blizini poluostrva Krim u Crnom moru. Prema tvrdnjama Moskve, tokom te vježbe korišćena je teška artiljerija za obuku u uništavanju neprijateljskih podmornica.

Uprkos svemu tome, Moskva nastavlja da demantuje da planira napad na Ukrajinu, a mobilizacija trupa na zapadu Rusije obrazlaže se njihovim angažovanjem na vježbama. Istovremeno, iz Kremlja su poslednjih nedjelja više puta izjavljivali da se osjećaju ugroženo od NATO.

Stoltenberg: Oprezan optimizam

NATO je pozdravio najnovije signale Rusije u sukobu oko Ukrajine, ali insistira na masovnom povlačenju trupa iz pograničnog područja. „Postoje znaci iz Moskve da ona hoće da nastavi sa diplomatijom", izjavio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg u Briselu. „To nam daje razlog za oprezan optimizam. Međutim, najnoviji pokreti ruskih trupa nisu de fakto deeskalacija, ako one za sobom ostave ratnu opremu. U takvom slučaju, trupe veoma brzo mogu da se vrate i budu operativne."

Ministri odbrane 30 zemalja NATO sastaće se u Briselu u srijedu i četvrtak kako bi razgovarali o ukrajinskoj krizi. Stoltenberg je ponovo upozorio trenutna situacija ima potencijal da eksplodira. „Rusija je nagomilala borbene trupe u i oko Ukrajine kao nikada od Hladnog rata", rekao je Stoltenberg. „Sve je spremno za novi napad." Ipak, vlada u Moskvi još ima dovoljno vremena da spriječi rat i odluči se za mirno rješenje. U suprotnom, trenutna situacija mogla bi postati „najozbiljnija bezbjednosna kriza kakvu decenijama nismo vidjeli u Evropi".

Prema ocjeni Ukrajine, ruska invazija je, bar za sada, spriječena zahvaljujući djelimičnom povlačenju trupa. „Mi i naši saveznici smo uspjeli da spriječimo dalju eskalaciju Rusije", rekao je u Kijevu ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba. „Već je sredina februara i vidite da diplomatija još uvijek funkcioniše."

uh/djo/kle (afp, dpa, rtr, DW)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu