Stanje u BiH, Upitnik, reformske aktivnosti, Izborni zakon, staregija proširenja - sve su to bila pitanja koja su se našla na briselskom stolu tokom razgovora koje je predsjedavajući Predsjedništvom BiH Dragan Čović imao sa šeficom diplomatije EU Federikom Mogerini i predsjednikom Evropske komisije Žan Klodom Junkerom. Čović je najavio da će predsjednik Junker posjetiti Sarajevo 28. februara u okviru svoje posjete regionu.

”Što se tiče Upitnika vjerujem da ćemo predati u Sarajevu upravo Junkeru. To bi bila velika stvar i za nas. Ja sam ga zamolio, i ovaj put, da ne idem sa dodatnim pitanjima, iako je to bilo malo drsko jer niste ni predali Upitnik, a govorite već nemojte da postavljate dodatna pitanja. Ali vjerujem da će to biti tako”, poručio je Čović.

Poznat po svom optimizmu, koji bar do sada nije donio očekivane, ali i obećavane rezultate, Čović je najavio i da očekuje da će predstojeći izvještaj Evropske komisije o BiH biti ”pozitivan ili dovoljno afirmativan” kako bi se posao u BiH nastavio ”dinamičnije nego do sada”.

”Svu pažnju ćemo usmjeriti, uz Upitnik, gdje nije puno još posla ostalo, na izradu Izbornog zakona. Junker je dobro obaviješten o stanju u BiH i zna naše odnose. Vjerujem da će on doći u Sarajevo u jednoj boljoj atmosferi od one koju imamo danas, gdje su različita mišljenja do kraja sučeljena i kad je izborno zakonodavstvo u pitanju, ali ne samo to”, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH poslije razgovora sa predsjednikom Evropske komisije.

BiH ni u prvoj ni u trećoj već u jedistvenoj grupi za pristupanje EU

Iz sjedišta Evropske komisije poslije razgovora sa Čovićem za DW su izjavili da su predsjednik Junker i predsjedavajući Čović razgovarali novoj Strategiji proširenja kao i o zahtjevu BiH za članstvom u EU.

”Predsjednik Junker je informisao gospodina Čovića o Strategiji za Zapadni Balkan koju će Komisija predstaviti 6. februara i potvrdio mu da će njena suština biti čvrsto vezivanje budućnosti regiona za EU. Predsjednik Junker je takođe naglasio da vjerodostojna perspektiva proširenja zahtijeva konstantne napore i reforme tokom napredovanja na putu EU integracija”, izjavila je portparolka Evropske komisije za DW.

U nacrtu Stregije za ”Vjerodostojnu perspektivu pristupanja Zapadnog Balkana”, u koju je DW imao uvid, Evropska komisija navodi da bi kandidatski status BiH trebalo da se nađe na stolu zemlja članica EU do kraja 2019. godine. Otvaranje pristupnih pregovora sa BiH je predviđeno za 2023. godinu. Iste godine Evropska komisija predvidjela je završetak pristupnih pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom kao i već uveliko započet rad na pristupnim poglavljima za Albaniju i Makedoniju.

Na pitanje DW kako vidi takvu mogućnost da se BiH zapravo nađe u trećoj ili poslednjoj u regionu u grupi zemlja sa pespektivom ulaska u EU Dragan Čović kaže da BiH ”neće biti niti u prvoj niti u trećoj već ćemo svi biti u jednoj grupi zajedno”.

”Ne smije ostati jedna rupa u tom dijelu Evrope. Hrvatska i Slovenija su već u EU. Ako ovaj iskorak ima i Crna Gora, kao što ga ima i Srbija, mi bi ostali u jednom takvom okruženju što bi bila opasnost i toga su svjesni svi”, odgovorio je Čović.

On kaže da je upravo to bila jedna od tema o kojima je govorio do detalja sa Federikom Mogerini i Žan Klod Junkerom i da je naglasio da je važno da EU regionu pristupi kao jednoj grupi. ”Mogerini je govorila o tome u nijansama, šta sve može biti problem ako to podcijenimao. Mi moramo stvarno da radimo da bi nam neko priznao taj rad i neće na ništa pasti besplatno na sto, ali je evidentno danas drugačije raspoloženje članica EU. Ohrabriće se čitavo područje da pristupi EU”, uvjeren je Čović.

Promjena Ustava poslije izbora u BiH

Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini je tokom razgovora sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Draganom Čovićem podvukla da su prevashodni prioriteti koji se nalaze pred bh. vlastima pored odgovora na Upitnik, efikasna primjena Reformske agenda sa fokusom na vladavinu prava u zemlji.  

”Reforme moraju da transformišu BiH kako bi zemlja napredovala na putu evropskih integracija. To je ono što očekuje narod u BiH, ali i zemlje članice”, poručila je Mogerini. Ona je prilikom razgovora sa Čovićem pozvala sve političke stranke u BiH da bez daljeg odlaganja riješe pitanje Izbornog zakona u zemlji i omoguće da se predstojeći izbori sprovedu po ”međunarodnim i evropskim standardima”.

Dragan Čović smatra da BiH ima ”dovoljno vremena”  da se nađe rješenje oko Izbornog zakona i da je ”samo” neophodno naći političku volju za to. ”Izborni zakon će se morati promijeniti bez obzira na stavove i taktike političkih opcija u BiH zbog sprovođenja i implementacije predstojećih izbora. Tačno je da su pozicije različite. SDA izbjegava napraviti promjene kako bi dočekali izbore u statusu gdje brojniji narod još uvijek može drugome birati predstavnika. To sam pojasnio Junkeru i napravio poređenje BiH kao ex države u malom koja je takođe doživjela probleme jer brojniji narod nije razumio probleme drugih naroda. Nešto slično nam se može desiti u BiH. Imamo dovoljno užasnih iskustava da više ne razmišljamo na taj način i moramo naći mjeru između građanskog i kolektivnog u BiH i svakako osigurati legitimno predstavljnaje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti”, zaključio je Čović poslije trodnevne posjete Briselu.

On je dodao da je u razgovorima sa zvaničnicima EU naglašeno da u BiH trenutno nema dvotrećinske većine potrebne za izmjene Ustava kojom bi bile primijenila odluke Evropskog suda u Strazburu, ali da se ”može i mora” primijeniti odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda.

”To se može uraditi bez izmjene Ustava sa malim zahvatima. Vjerujem da će vrijeme poslije izbora sa jednom novom vlašću otvoriti do kraja pitanje presuda Suda u Strazburu, što znači i promjenu Ustava u tom smislu”, zaključio je Čović.

Iz Evropske komisije na kraju razgovora Junkera i Čovića poručuju da će se predsjednik Komisije ubrzo ponovo sastati, ovoga puta sa sva tri člana Predsjedništva BiH, u Sarajevu i još jednom im ukazati na posvećenost Evropske komisije regionu.