Odluka vlade da formira Upravu za razvoj pakistanskih ostrva, odnosno da ostrva Bundal i Dingi stavi pod nadležnost saveznih vlasti, šokirala je ribara Madžeda Motanija (70). „Naši preci su došli na ova ostrva prije više vijekova. Vlada sad pokušava da ih okupira. To je prijetnja, ne samo za našu egzistenciju, već i za mangrove na ostrvima", kaže Motani za DW.

Stručnjaci upozoravaju da su biljke koje formiraju mangrove duž nenaseljenih ostrva ključne za očuvanje životne sredine Karačija, najmnogoljudnijeg pakistanskog grada i finansijskog centra zemlje.

Ostrvo Bundal u Arapskom moru dio je regiona Inda, zaštićenog međunarodnom Ramsarskom konvencijom o močvarama. To podrućje ionako se već suočava s višestrukim prijetnjama – povećanjem zagađenja vazduha i vode, porastom nivoa mora, prekomjernom eksploatacijom resursa, lovom i nestankom staništa za mnoge vrste.

Projekat vrijedan 50 milijardi dolara

Pa ipak, premijer Imran Kan najavio je u septembru da namjerava da ta ostrva iskoristi za mamutske projekte izgradnje nekretnina. Procijenjena vrijednost investicije je oko 50 milijardi dolara, a ona bi, kako se očekuje, pomogla u stvaranju 150.000 radnih mjesta. Projekat ima za cilj da ublaži pritisak urbanizacije na Karači, grad sa više od 20 miliona stanovnika.

DW je imao uvid u tender koji je raspisalo pakistansko Ministarstva pomorstva, a u kojem se od domaćih i stranih firmi očekuju prijedlozi za taj projekat urbanog razvoja.

Ekolozi, ali i vlasti pakistanske provincije Sind, protive se tom svojevrsnom „Novom Dubaiju" na ostrvu Bundal. „Savezna vlada donijela je uredbu koja nije po Ustavu. Vlada provincije Sind će joj se suprotstaviti – zbog naše životne sredine i zbog našeg naroda", kaže za DW Murtaza Vahab, portparol pokrajinske vlade.

Savezni pakistanski ministar pomorstva Ali Hajder Zaidi i njegov kolega zadužen za klimatske promjene, ministar Malik Amin Aslam, nisu odgovorili na upit DW da prokomentarišu optužbe.

Mangrove su i bez izgradnje ugrožene

Ekolozi upozoravaju da vegetacija mangrove na obalama smanjuje rizik od prirodnih katastrofa, kao što su recimo poplave u gradu. To je svojevrsna prirodna barijera od cunamija. Pakistanske vlasti su inače ta ostrva u blizini Karačija decenijama zanemarivale.

„Već dugi niz godina snimam biološku raznovrsnost na tim ostrvima. Kratka vožnja brodom od kopna odvešće vas do nekada netaknutih šuma mangrove koje su sada u katastrofalnom stanju. Panjevi nekadašnjeg drveća duž obale blatnjave rijeke – tako izgledaju ostaci nekada moćne mangrove", kaže za DW Mahera Omar, autorka više dokumentarnih ekoloških filmova iz Karačija.

„Ako se uništavanje staništa nastavi ovim tempom, postoji rizik od izumiranja više vrsta koje žive u moru kod Karačija", upozorava Omar.

Arif Belgumi, arhitekta i urbanista, oštro kritikuje vladin plan izgradnje stanova na ostrvima. S obzirom na razmjere projekta koji se predlaže za ostrvo Bundal, to će definitivno uništiti tamošnje mangrove.

„To će prouzrokovati ogromnu ekološku štetu i na morskom dnu", kaže Belgumi. „Projekat stambene izgradnje podrazumijeva takođe i izgradnju puteva, obalskih linija, mostova i druge betonske infrastrukture, pa će i to zagađivati region i štetiti prirodnom okruženju ostrva."

Ugroženi ribari

Zabrinuti su i ribari iz tog kraja. „To bi moglo da dovede do raseljavanje najmanje 2,5 miliona ribara i njihovih porodica iz tog područja", kaže za DW Mohamed Ali Šah, osnivač Pakistanskog saveza ribara (PFF).

„Protestujemo protiv tog prijedloga otkako je vlada izašla s njim. Nećemo dozvoliti nikome da iskorišćava naše resurse. Ići ćemo na sud ako vlada započne ilegalnu gradnju na tim ostrvima", najavljuje Šah.

Osama Malik, pravnik iz Islamabada, poziva pakistansku vladu da ispuni svoje obaveze iz Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Konvencije 107 Međunarodne organizacije rada o domorodačkom i plemenskom stanovništvu. „Te konvencije zahtijevaju od Pakistana da poštuje ekonomska i kulturna prava autohtonih ribara koji vijekovima zarađuju za život oko ta dva ostrva", kaže Malik za DW.

A rediteljka Mahera Omar ponavlja da bi vlada morala da preispita svoje planove, jer „novi gradovi ne bi smjeli da budu ekološka noćna mora za lokalno stanovništvo".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android