Danas (31.10.2011) je svjedočio doktor Mirsad Mujadžić, bivši predsjednik SDA u Prijedoru. Prijedor je jedna od 20 bosanskohercegovačkih opština, u kojima su, prema optužnici, počinjeni zločini protiv čovječnosti, o čemu tužioci sistematski izvode dokaze.

Mujadžić je, odgovarajući na pitanja tužioca, govorio o sastancima i razgovorima sa predstavnicima drugih nacionalnih stranaka, između ostalih i sa samim Karadžićem, uoči izbijanja sukoba, planovima i pritiscima SDS da se, podjelom vlasti i upravnih službi na nacionalnoj osnovi, podijeli i sama Bosna i Hercegovina. Posvetio je pažnju i "srpskoj propagandi" da se pričama o tome da Bošnjaci i Hrvati pripremaju rat, proizvede kod Srba osjećaj straha, nepovjerenja i neprijateljstva prema pripadnicima druge dvije nacije.

Svjedočenja o zbivanju u Prijedoru 1942. godine

Kad je počeo rat, po svjedočenju doktora Mujadžića, pripadnici SDS su nasilno, preko noći, preuzeli vlast u Prijedoru i krajem aprila 1992. godine Bošnjaci i Hrvati su optuženi da imaju na hiljade pušaka i drugog naoružanja i da ih moraju predati novoformiranim vlastima. Bio je to ultimatum, koji nije bilo mogućno ispuniti pošto tog oružja naprosto nije bilo, ali to je poslužilo Vojsci Republike Srpske kao izgovor da granatiraju mnoga sela prijedorske opštine i preduzmu masovna hapšenja.

U unakrsnom ispitivanju, koje je danas počelo i nastaviće se sutra, Karadžić je kao zastupnik sopstvene odbrane, nastojao da uvjeri sudije Pretresnog vijeća da podjelu Bosne i Hercegovine nije tražila srpska strana, nego, naprotiv, bošnjačka i hrvatska. Rekao je, između ostalog, da je u međustranačkim razgovorima ideju o podjeli "na srpski, muslimanski i hrvatski dio" prvi pominjao tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović.

"Bošnjaci u Prijedoru tajno pripremali za rat i istrebljenje Srba"

Kao i prilikom unakrsnog ispitivanja prethodnih svjedoka iz Prijedora, Ive Atlije i Mevludina Sejmenovića, Karadžić je tvrdio da su se Bošnjaci u Prijedoru "tajno pripremali za rat i istrebljenje Srba", zbog čega je Srpska demokratska stranka preduzela "preventivne mjere". Te mjere su, kako su tvrdila sva tri prijedorska svjedoka, značile preuzimanje cjelokupne vlasti u opštini, otvaranje logora Keraterm, Omarska i Trnopolje za nesrpsko stanovništvo i progon 20 000 Bošnjaka i Hrvata iz prijedorskog regiona.

Za ovu sedmicu, uz Mujadžića, predviđeno je svjedočenje Nenada Krejića i Milana Komljenovića koji će dati iskaz o ubistvu oko 200 Bošnjaka iz prijedorskog kraja na planini Vlašić 21. avgusta 1992. godine, i, ako bude vremena, Milana Tupajića, ratnog predsjednika Kriznog štaba Sokolac, koji je na suđenju Momčilu Krajišniku svjedočio o dva masovna streljanja Bošnjaka i uništavanju sela u toj opštini koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske.

Pošto završe izvođenje dokaza o progonima i etničkom čišćenju nesrba u oko 20 opština Bosne i Hercegovine, tužioci će, vjerovatno sredinom novembra, početi da dokazuju Karadžićevu odgovornost za genocid u Srebrenici.

Suđenje Karadžiću počelo je posljednjih dana oktobra 2009. godine uvodnom riječi zastupnika tužbe. Međutim, tom zasjedanju optuženi nije prisustvovao, protestujući što mu, kako je tvrdio, kao zastupniku sopstvene odbrane, nije dato dovoljno vremena da se pripremi za postupak. Dokazni postupak tužbe nastavljen je tek u martu 2010. godine, ali je i poslije toga, na zahtjev Karadžića, suđenje nekoliko puta prekidano. Tužioci su ipak za protekle dvije godine uspjeli da ispitaju oko 120 svjedoka i izvedu negdje oko dvije trećine svojih dokaza protiv optuženog. Preostalo im je u trećoj godinu još oko stotinu sati sudskih zasjedanjâ da završe svoj dokazni postupak.

Autor : Dževad Sabljaković

Odg. urednik : Mehmed Smajić