Karadžić: „U Srebrenici nije bilo genocida, Sarajevo nije ni ogrebano“
11. juni 2012![Radovan Karadžić](https://static.dw.com/image/15930753_800.webp)
Po Pravilniku Haškog tribunala na polovini suđenja optuženi može zatražiti oslobađanje od krivice po jednoj ili više tačaka optužnice uz argumente da tužioci nisu izveli dovoljno dokaza o njegovoj krivici. Karadžić i njegov pravni savjetnik Piter (Peter) Robinson zatražili su oslobađanje od krivice po svih jedanaest tačaka optužnice.
Genocida u Bosni i Hercegovini nije bilo, tvrdio je Robinson. Bilo je zločina, i patnji i ratnog raseljavanja, ali ne i nastojanja optuženog da se jedna etnička zajednica djelimično ili u cijelosti uništi. To je bila intonacija za tročasovno Karadžićevo izlaganje u kojem je tvrdio da su tužioci uzaludno uložili ogroman napor da dokažu njegove genocidne namjere i direktno učešće u izvršenju genocida.
Karadžić: propaganda muslimanskih ekstremista o broju žrtava
"Nije dokazana nikakva moja namjera za zbivanja u Srebrenici. Ja tvrdim da nije dokazano ni da je u pitanju bio genocid. Nema elemenata na osnovu kojih bi vijeće moglo donijeti osuđujuću presudu u odnosu na mene i vjerujem da nema elemenata na osnovu kojih bi tužilaštvo donijelo presudu da je bio genocid. Bojim se da je Tužilaštvo podleglo propagandi muslimanskih ekstremista o broju žrtava", kazao je Karadžić.
Štaviše, po Karadžićevoj tvrdnji, ubijanja na području Srebrenice počeli su Bošnjaci u selu Kravica: "Tužilaštvo nije dokazalo da se išta desilo prije incidenta u Kravici. Incident u Kravici se desio zato što je jedan od muslimanskih zarobljenika, u ležernoj atmosferi u kojoj su ih stražari držali, oteo oružje i pucao, i onda je izazvao haos."
Valja, međutim, podsjetiti da je u Kravici ubijeno između 1000 i 1500 bošnjačkih zarobljenika.
„Preseljenje stanovništva kao evakuacija za njihovo dobro“
Sarajevo nije bilo pod opsadom Vojske Republike Srpske, tvrdio je Karadžić. Naprotiv, u Sarajevu i oko Sarajeva srpske snage su se samo branile od premoćnije Armije Bosne i Hercegovine: "To nije bila opsada. Srpski domaći ljudi su se pretvorili u narodnu vojsku i branili svoje kuće i svoja naselja. Nije dokazan nijedan incident sa srpske strane. Da je srpska strana gađala grad i civilne objekte, ruševine bi bile gore nego u Drezdenu ili u Mostaru. Vidjeli smo kako je izgledao Mostar na snimku iz vazduha. Sarajevo nije ni ogrebano u poređenju sa tim ruševinama."
Zaključujući svoj pledoaje za oslobađajuću presudu prije kraja suđenja, Karadžić je naglasio da nijedan jedini dokaz nije izveden o njegovoj težnji da trajno progna muslimane i Hrvate iz Bosne i Hercegovine i nasilnim putem stvori etnički čistu srpsku državu, kao glavni cilj udruženog zločinačkog poduhvata. Ako je i bilo preseljavanja stanovništva, rekao je Karadžić, bilo je to evakuacija za njihovo dobro, u skladu sa zakonom o opštenarodnoj odbrani.
U srijedu, 13. juna, u nastavku rasprave, tužioci će odgovoriti na navode koje je izložio Karadžić kao zastupnik sopstvene odbrane. Odluku sudijskog vijeća o njegovom zahtjevu za oslobođanjem po svih jedanaest tačaka optužnice treba očekivati prije 16. oktobra, kada je zakazan početak druge polovine suđenja, to jest dokaznog postupka odbrane.
Autor: Dževad Sabljaković
Odgovorna urednica: Marina Martinović