Na poziv minhenske humanitarne organizacije Renovabis Jelena Mićović, rukovoditeljka Savjetovališta za povratnike pri Karitasu Srbije u Beogradu, u Vircburgu je govorila o negativnim stranama migracije radne snage u okviru kampanje „Nedostaju. Uvek. Negde. Migracija radne snage iz istočne Evrope“- prenosi portal Vircburške biskupije iz kojeg u nastavku citiramo.

„Svake godine Srbija gubi grad srednje veličine“, tako to drastično opisuje Mićović. Samo u posljednjih deset godina iz Srbije se iselilo oko 350.000 ljudi. „Prema jednoj anketi, 80 odsto mladih želi da emigrira."

Stručnjaci poput ljekara i medicinskih sestara, ali i inženjeri i informatičari, traže budućnost u inostranstvu. U Srbiji sada nedostaje ljekara i zanatlija.

Ženama je posebno teško

Situacija je posebno problematična za žene koje često u inostranstvu rade kao njegovateljice ili u uslužnim djelatnostima, navodi Mićović: „Rade tri mjeseca, a zatim ih deportuju". U domovini ih, pak, smatraju lošim majkama, a njihovu djecu nazivaju „evro-siročićima“.

Migracija radne snage je posebno primjetna u seoskim sredinama, kaže Aleksandar Siter iz kancelarije Veltkirhe u biskupiji Vircburg. „Pogotovo u seoskim sredinama više nema rodbine koja bi se brinula za stare, a nema ni profesionalnih njegovatelja".

Romi sa Kosova preko Njemačke stižu u Srbiju

Međutim, migracija iz istočne Evrope stvara još jedan problem. Oko 85 odsto povratnika iz Njemačke su pripadnici etničke grupe Roma, navodi Mićović. Sa Kosova pokušavaju da uđu u Njemačku i na kraju završavaju u Srbiji. „Svoju budućnost ne vide na Kosovu."

Savjetovalište Karitas u Beogradu od osnivanja 2017. brine o više od 1.400 romskih porodica. Prema riječima Jelene Mićović, većina živi u nelegalnim naseljima. Dvije trećine nema nikakve školske kvalifikacije, a oko 90 odsto nema stručnu obuku, dodaje ona. Jer, dok su te porodice bezuspješno pokušavale da dobiju azil u Njemačkoj, djeca su godinama izostajala iz škole, pojašnjava Mićović: „Mnogi su bili taman dorasli za stručnu obuku kada su napustili Kosovo. Ali ne vidim drugog načina osim obrazovanja kako bi se izvukli iz sirotinjskih četvrti.”

„Tvoj posao" i obrazovni centri

U tom cilju je uz podršku Renovabisa pokrenut projekat „Tvoj posao” u okviru kojeg se podržava mlade ljude da se zaposle ili samozaposle.

Mićović govori o Internet-prodavnici jedne Srpkinje iz Banjaluke (Bosna i Hercegovina) koja pomaže kompanijama da biraju i kupuju poklone. „Podržali smo usavršavanje i prekvalifikaciju, osnivanje gumarskih radionica i kozmetičkih salona“, navodi Mićović.

Pročitajte i ovo: BiH treća po broju pristiglog medicinskog osoblja u Njemačku 

Istovremeno, u Makedoniji su, na primjer, formirani „obrazovni centri” od kojih dva sponzoriše 'Renovabis'. U njima se, između ostalog, romskim porodicama nude roditeljski sastanci i privatna dopunska nastava.

Perspektiva za ostanak, pravična nadoknada za matične zemlje...

Svojim projektima Karitas želi da stvori perspektivu za ostanak u Srbiji. „Želim da svi ostanu", kaže Mićović. „Ljudi dolaze u Njemačku jer su nam potrebni. Ali moramo da učinimo posao humanim", objašnjava Siter. „Minhenski apel” Renovabisa mogao bi da pomogne da migracija radne snage bude pravedna.

Između ostalog, poziva se na pravičnu nadoknadu za zemlje porijekla zbog gubitka radne snage, jednake plate u odnosu na domaće zaposlene, kao na i proširenje ponude savetovanja za pridošlice, piše još na portalu biskupije Vircburga.

dr,bw