Njemačka želi da bivše sovjetske ratne zarobljenike koji su još živi, obešteti za njihove patnje. To je odlučio odbor za budžet Bundestaga. Deset miliona evra će biti dodato u budžet za 2015. godinu. Kao vid priznanja, žrtve će dobiti "simboličan finansijski iznos", navodi se u saopštenju.

Neizmjerna patnja

Već od samih brojki se čovjeku diže kosa na glavi: za vrijeme Drugog svjetskog rata bilo je četiri i po do šest miliona sovjetskih ratnih zarobljenika. Većina njih je pala u zarobljeništvo tokom ofanzive Njemačke 1941. godine. Već u prvim mjesecima rata umrlo ih je dva miliona, od gladi, bolesti, promrzlina i iscrpljenosti . Nijemci ne samo da nisu poštovali Ženevsku konvenciju, već je surovost prema zarobljenicima bila namjerna, a cilj uništenje. I kao da to nije bilo dovoljno: specijalna jedinica je među zarobljenicima tražila Jevreje, visoke komesare ili na drugi način neprijatne ljude – koji su u koncentracionim logorima streljani ili ubijeni u gasnim komorama. Najmanje 500.000 njih.

Do kraja rata je život izgubilo 60 odsto sovjetskih ratnih zarobljenika.

Ali patnja preživjelih zarobljenika time nije bila završena. Kada su se vratili u Sovjetski Savez, Staljin ih je žigosao kao kolaboracioniste, mnogi su završili u logorima Sibira. U potpunosti su rehabilitovani tek 1995. nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Priznanje poslije 70 godina

Na razmjere ovog terora nedavno je ukazao predsjednik Joahim Gauk, kada je ruku pod ruku sa preživjelima i potomcima, odao počast mrtvima na vojnom groblju. Povod je bio 70. godišnjica od kraja rata.

Odavno je traženo da se preživjelima plati obeštećenje. Sada dogovorena naknada je "dobra inicijativa iz njemačkog Bundestaga", rekao je portparol ministra spoljnih poslova Franka - Valtera Štajnmajera.

Ranije su i Zeleni i Ljevica tražili obeštećenje bivših ratnih zarobljenika, dok je Unija (CDU/CSU) bila skeptična. "Ovo je kasno i važno priznanje istorijske odgovornosti Savezne Republike Njemačke za to poglavlje nacističke politike istrebljenja", izjavili su poslanici Zelenih Folker Bek i Sven - Kristijan Kindler. "Istovremeno je to jak signal prijateljstva prema Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini." "Konačno je i Unija prihvatila moralnu obavezu Savezne Republike Njemačke, da za ovo malo preostalih žrtava plati simboličnu naknadu", rekao je poslanik Ljevice Jan Korte .

I zaista, riječ je više o simboličnom obeštećenju. Procjenjuje se da je živo još oko 4.000 bivših sovjetskih ratnih zarobljenika. Sa ukupnim budžetom od deset miliona evra u fondu, to da bi bilo samo 2500 evra po žrtvi.