Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hoće da provede pravoslavni Božić 7. Januara sa srpskim pravoslavnim vjernicima u susjednoj Crnoj Gori. Pozadina je, prema pisanju beogradskog dnevnika Blic, (četvrtak onlajn) najnoviji Zakon o crkvi koji je donio crnogorski parlament, a protiv kojeg Srpska pravoslavna crkva žestoko protestuje. Za Vučića je, kako je rečeno, ova posjeta prilika „da demonstrira jedinstvo srpskog naroda u očuvanju svetinja srpske crkve“. 

Prema ovom listu, Vučićeva moguća privatna posjeta Crnoj Gori je bila i tema sastanka sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Irinejem za Novu godinu u Beogradu. Irinej je u pogledu Crne Gore pozvao na mir i razboritost, ali i na odlučan otpor svakom pokušaju da se otuđe srpske pravoslavne božje kuće i svetinje.

Irinej i Vučić su podvukli značaj „punog jedinstva srpskog naroda" kako je prenijela informativna služba „Pro oriente“ (Austrijska radna zajednica krišćanskih crkava sa ciljem unapređivanja veza između rimokatoličke, pravoslavnih i orijentalnopravoslavnih crkava – prim. prev.). Zalaganje za očuvanje srpskog kulturnog naslijeđa u regionu ide zajedno sa „poštovanjem granica drugih zemalja".

Zakon „o slobodi vjeroispovesti i zakonskom statusu crkava i vjerskih zajednica" koji je Parlament krajem decembra usvojio tijesnom većinom, predviđa da crkve moraju da raščiste imovinsko stanje zgrada i nekretnina koje su između 1918. i 1920. dospjele u njen posjed. Tu regulativu striktno odbacuje Sprska pravoslavna crkva koja dominira u Crnoj Gori a podređena je Beogradu. Vlada premijera Duška Markovića podržava sopstvenu Crnogorsku pravoslavnu crkvu i optužuje Srpsku crkvu za podrivanje crnogorske državnosti.

Crna Gora je do 1918., navodi se dalje, bila nezavisna kraljevina sa sopstvenom pravoslavnom crkvom. Poslije ulaska u novu Jugoslaviju kojom je vladao srpski kralj, crnogorska crkva je 1920. kraljevskim ukazom izgubila svoj autokefalni status i zajedno sa svojim posjedom je postala dio Srpske pravoslavne crkve.

Od crnogorske nezavisnosti 2006. godine vlada radi na ponovnom uspostavljanju Crnogorske pravoslavne crkve. Dobrih 70 odsto od 650.000 Crnogoraca su pak pripadnici Srpske pravoslavne crkve, 16 odsto njih su muslimani, a oko 20.000 su katolici, zaključuje svoj izvještaj Katolička novinska agencija (KNA).

sb/KNA

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android