Već 12 godina postoji Stručni savjet njemačke Fondacije za integraciju i migracije. Ovaj Think Tank iz Berlina obezbijedio je sebi važno mjesto u diskusiji o useljavanju, migracijama i izbjeglicama. Eksperti za migracije su sada predstavili jedan novi model za radnu migraciju iz afričkih zemalja u države Evropske unije. Srž ovog modela je izdavanje „privremene vize uz plaćanje kaucije".

To bi trebalo ovako da funkcioniše: građani iz Afrike plaćaju kauciju zemlji po svom izboru. Time stiču pravo da u tu zemlju dođu i jedan određeni vremenski period rade. U toj zemlji ne bi smjeli da koriste socijalne usluge finansirane sredstvima poreskih obveznika. Po isticanju roka bi morali da se vrate u zemlju porijekla u Africi i dobiju novac od kaucije nazad. Migranti bi trebalo da imaju pravo da ponovo dođu, a eksperti berlinskog trusta mozgova govore o tzv. „cirkularnoj migraciji". 

Dvije stvari bi trebalo da se postignu ovim modelom, kazala je predsjedavajuća Savjetu, Petra Bendel. Kao prvo, ovaj novi put regularne migracije bi trebalo da ponudi alternativu krijumčarskim bandama i često opasnom putu preko Sredozemlja. A drugo, tržište rada u EU bi trebalo da se otvori prije svega za jednostavne poslove, dakle niskokvalifikovane - što uvijek iznova zahtijevaju udruženja poslodavaca.

Danijel Tim, iz Stručnog savjeta govori o tripl-vin situaciji: zemlja porijekla, odredišna zemlja i migranti sami - svi bi trebalo da profitiraju do privremenog useljavanja.

Kaucija i kooperacija

A da bi to funkcionisalo, zemlja porijekla bi svakako morala da pokaže spremnost da ponovo primi svoje građane. Iskustvo je pokazalo da se ovakvi sporazumi o ponovnom prihvatanju ne uzimaju zdravo za gotovo.  Ali, oni bi mogli da se promovišu, s obzirom da se radi o modelu gdje su obje strane na istom nivou, uvjerena je predsjedavajuća Bendel. Pri tom bi povratnici mogli da u Africi investiraju i novac i znanje iz Evrope, da osnuju firmu...

S druge strane, da bi to prihvatilo evropsko stanovništvo, važno je da se zna da povratak zaista funkcioniše. Članica Savjeta, Klaudija Dil sjeća se istorije gastarbajtera u Njemačkoj. Prije svega 1960-ih, kada su iz jugoistočne Evrope i sjeverne Afrike došli na rad u Njemačku. Najveći broj njih se kasnije nije vratio u domovinu. 

Tako da bi i sa ovim modelom kaucije moglo da se dogodi da ljudi ostanu duže u Njemačkoj, ili zauvijek.

Afrika kao novo težište EU

Stručni savjet već 11 godina objavljuje godišnje ekspertize, ali po prvi put se bavi Afrikom. Možda zato što je ekspertizu 95 odsto prvi put finansiralo Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke. Vlada Njemačke je najavila i da će tema Afrika biti težište od 1. jula kada Njemačka preuzme predsjedavanje EU. Prebacivanje akcenta na Afriku bilo je uočljivo već kada je Ursula fon der Lajen preuzela predsjedavanje Evropskoj komisiji. Njeno prvo putovanje kao šefice Evropske komisije bilo je u decembru 2019. na afričkom kontinentu.

Eksperti za migracije se nadaju da će Njemačka dati dobar primjer i pokrenuti prve pilot projekte. To bi moglo da moitiviše i druge države. Na kraju Njemačka je doživljena kao „iskreni posrednik u izbjegličkoj politici", smatra Bendel.

Bez nekontrolisanog useljavanja

Eksperti smatraju je za javnu debatu važno naglasiti da se u ovom slučaju ne radi o nekontrolisanom useljavanju. Zato će uz to biti predstavljene i brojke. Udio useljenika iz Afrike je  2018. u ukupnom stanovništvu Njemačke bio manji od jednog procenta. Pri tom polovina migranata svoju novu domovinu traži u samoj Africi. Drugi pak žele u Ameriku. Za migrante iz Afrike prvenstveni cilj su nekadašnje kolonijalne sile: Belgija, Francuska… Eksperti smatraju da ukupne prognoze skorog nezaustavljivog doseljavanja u Evropu naučno nije održivo, stoji u stufiji. Savjet upozorava na „alarmantnu raspravu".

Međutim, korona kriza smeta ovom prijedlogu eksperata. Jer, potreba za radnom snagom u Evropi će se sigurno smanjiti zbog očekivane recesije, očekuje Tim. Ali, migracija iz Afrike će srednje i dugoročno ostati tema. Stoga je, smatra on, važno da se bude spremno i da se isprobaju pojedini modeli. Jer, kao što je pokazala i korona, ključno je da se bude pravovremeno spremno na krize.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android