„To je bio najkrvaviji ustanak i sukob između države i civilnog društva u istoriji Kazahstana", kaže Kristof Mor, šef kancelarije Fondacije Fridrih Ebert u Almatiju, o događajima u Kazahstanu prije godinu dana. Ističe da je veliki broj ljudi i dalje u šoku. Mnogi i dalje imaju gomilu pitanja. „Mislim da svi u Kazahstanu samo žele da se nešto poput januara 2022. više nikada ne ponovi", kaže Mor.

- pročitajte još: Nestabilan Kazahstan je veliki rizik za energetska tržišta

Ovo mišljenje dijeli i ekspertkinja za Kazahstan iz Berlinskog centra za istočnoevropske i međunarodne studije (ZOiS), Beate Ešment: „Bila sam u Almatiju u jesen i bila sam dirnuta, pa čak i šokirana koliko su ljudi koje godinama lično poznajem još uvijek potreseni."

- pročitajte još: „Ne znamo ništa, samo čujemo kako se puca“

Oboje eksperata napominju da kazahstanske vlasti ne žele razgovore o ovom pitanju. "Država i dalje priča o 'banditima', 'kriminalcima', 'elementima koji razaraju državu'. Međutim, mnogi predstavnici civilnog društva govore o legitimnim protestima, na koje su mnogi izašli zbog problema na tržištu rada i stambenog prostora. Tu priče snažno kolidiraju. Ni danas nije jasno ko je sve izgubio život i pod kojim okolnostima", kaže Mor.

Tokajeva reakcija na proteste

Neredi su počeli 2. januara 2022. u zapadnim regionima Kazahstana. Mnogi su bili ogorčeni naglim porastom cijena benzina. U danima koji su uslijedili, protesti su izbili u većini gradova širom zemlje. U noći između 4. i 5. januara 2022. godine Almati, nekadašnji glavni i najveći grad u zemlji, zahvatili su masovni neredi.

Između 5. i 7. januara u Almatiju je vladao haos: zapaljene su vladine institucije, opljačkane prodavnice i ekspoziture banaka, zauzet aerodrom i opljačkana skladišta oružja organa bezbednosti. Prema zvaničnim podacima, samo u ovoj metropoli je poginulo 149 ljudi, uključujući jedanaest policajaca. U danima "tragičnog" ili "krvavog januara" širom zemlje umrlo je ukupno 238 ljudi. 

Kao odgovor na "krvavi januar", predsjednik Kasim-Šomart Tokajev obećao je sveobuhvatne političke i društvene promjene. I zaista, bilo je nekoliko važnih događaja u Kazahstanu 2022: od ustavnih promjena poslije referenduma u ljeto do vanrednih predsjedničkih izbora u novembru. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, ove korake ne treba precjenjivati.

Što se tiče promjena ustava, to je veoma važan korak, "jer je na ovaj način iz ustava nestala ličnost prvog predsjednika Nursultana Nazarbajeva", rekla je Ešment. On je, od raspada SSSR-a do 2019. vladao Kazahstanom i nosio je naziv "Elbasy", što u prevodu znači nešto poput oca nacije. S tim su bila povezana prava u saodlučivanju, koja su bila utemeljena u starom Ustavu. Nakon izmjena Ustava i razvlašćivanja Nazarbajeva, Tokajev se manje-više oslobodio dugogodišnjeg moćnika i mogao bi, takoreći, vladati bez njega u pozadini. Cijelom klanu Nazarbajeva je u velikoj mjeri oduzeta politička moć. „Međutim, smatram da ekonomski ili finansijski aspekt razvlaštenja porodice nikada ne može biti završen jer država neće moći da pristupi imovini koju je porodica Nazarbajev prisvojila u proteklih 30 godina", kaže Ešment. Nešto je porodici oduzeto, ali se do većine novca ne može doći.

Mor takođe vjeruje da je Tokajev prepoznao da je centralni zahtjev demonstranata bio okončanje režima Nazarbajeva, koji je karakterisao raspad države sa privatnim interesima, popunjavanje ključnih državnih pozicija članovima porodice i korupcija. „Tokajev je naknadno zbacio stari režim Nazarbajeva. Naložio je hapšenja. Sada se raspravlja o tome da se Nazarbajevu oduzme titula 'vođe nacije', a time i zaštitu od krivičnog gonjenja", objašnjava Mor.

Predsjednički izbori u Kazahstanu 2022

Prema mišljenju eksperata, važan korak ka jačanju moći Tokajeva bili su vanredni predsjednički izbori. "Međutim, kao i svi izbori u Kazahstanu, izbori nisu bili slobodni i pošteni. Tokajev nije imao protivkandidata. Barem sada može da tvrdi da ima podršku stanovništva. To je važno jer iza sebe još uvijek nema elitu i mrežu koja bi ga podržala ako želi dalje reforme ", kaže Ešment.

Prema Moru, prijevremeni izbori i ustavne promjene više su bili „simulirana reakcija" na januar 2022. godine, a manje želja za stvaranjem „novog i poštenog Kazahstana" o kome vlada uvijek govori. Uprkos ovoj retorici, i dalje su se koristile metode starog režima, kao što je zatvaranje opozicionara. Takođe nema partijskog pluralizma. Važno je da se najavljene reforme zaista i sprovode.

Posljedice ukrajinskog rata za Kazahstan

I Mor i Ešment vide rat protiv Ukrajine, koji je Rusija započela 24. februara 2022, kao ključni spoljnopolitički događaj za Kazahstan. Šef kancelarije Fridrih-Ebert-Fondacije u Almatiju posljedice ovog rata na ekonomsku i unutrašnjepolitičku situaciju u Kazahstanu smatra „ambivalentnim".

- pročitajte još: Baerbock u Kazahstanu i Uzbekistanu: vrijednosti i ekonomija

Sa makroekonomske tačke gledišta, priliv visokokvalifikovanog kadra iz Rusije, poput IT stručnjaka, ali i izmještanje kancelarija zapadnih kompanija iz Moskve u Kazahstan može se vidjeti kao dobitak za zemlju. Ali sada, posebno u velikim gradovima, Kazahstanci se bore za stanove i poslove sa kvalifikovanijim i finansijski bolje stojećim Rusima. Tako da bi socio-ekonomska situacija brzo mogla biti još napetija nego što je bila u januaru 2022. godine, kada su izbili protesti. Istovremeno, rat u Ukrajini bi takođe mogao da postane podstrek reformama u Kazahstanu i da ojača odnose sa EU, smatraju eksperti.

Budući kazahstansko-ruski odnosi

Što se tiče budućnosti odnosa Astane sa Moskvom nakon 24. februara, Kazahstan je pokazao da ne dijeli stav Rusije, ukazuje Mor,. „Kazahstan definitivno nije zemlja koja bi na bilo koji način željela da podrži ovaj rat", siguran je Mor i dodaje: „Rusija je istovremeno istorijski, kulturno, jezički, ekonomski i politički izuzetno blizak partner. Bilo bi gotovo naivno reći da će se Kazahstan sutra okrenuti Evropi ili Kini". Zemlja je institucionalno vezana za Rusiju preko Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (OVKS) i Evroazijske ekonomske unije. Velike promjene se ne mogu sprovesti preko noći bez rizika od otvorenog sukoba sa Moskvom.

Ešment se slaže. „Tokajev ne želi kurs konfrontacije sa Putinom. To bi bio samoubilački potez s obzirom na geopolitički položaj Kazahstana sa granicom dugom 6.000 kilometara, koju je praktično nemoguće zaštititi", kaže ona.

Mor je uvjeren da će Astana nastojati da unaprijedi trgovinske odnose sa Evropom i unutar centralnoazijskog regiona, istovremeno pokušavajući da ne naljuti previše Moskvu. „Koliko ovo može biti uspješno dugoročno zavisi u velikoj mjeri od ishoda rata i geopolitičkih pomjeranja", naglašava Mor.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu