Ako su poznavaoci prilika u pravu, onda ovog utorka (9.4.) na sastanku vrha Evropske unije sa kineskim premijerom Lijem Kećangom neće biti posebno srdačne atmosfere. Neće biti ni traga od raspoloženja koje recimo vladalo na samitu Kine i afričkih država gdje je prošlog septembra bilo riječi o „porodičnom okupljanju", „zajedničkim snovima" i „vječnom prijateljstvu".

Jer, uprkos višemjesečnim pripremama, Evropska unija neće dobiti od Kine ono što je zanima. To su prije svega poštovanje ljudskih prava u Kini, pravednija trgovina i pristup evropskih firmi tamošnjem tržištu. „Očekivanja od samita su veoma skromna", kaže Miko Huotari iz Merkatorovog instituta za kineske studije (MERICS) u Berlinu. „Izgleda vrlo vjerovatno da neće biti ni zajedničkog komunikea na kraju."

EU traži „reciprocitet"

Premda će biti riječi i o klimatskim promjenama, spoljnoj politici i kibernetičkoj bezbjednosti, najvažniji je „reciprocitet" u trgovini i investicijama. Ukratko, iz perspektive Brisela: ako Kinezi koriste pogodnosti slobodnog evropskog tržišta, onda ne ide da ograničavaju mogućnost evropskim firmama koje bi da rade u Kini.

Pregovara se o sporazumu koji bi štitio investicije. „To će biti ključni alat za dostizanje jednakih pravila igre, jednakih uslova za investicije i fer tretmana evropskih preduzeća aktivnih u Kini. Ako sve bude u redu, taj sporazum bi trebalo da bude završen sljedeće godine", rekla je Melanija Gabrijela Čiot, rumunska ministarka za evropska pitanja.

EU još traži da se Kina pridržava pravila Svjetske trgovinske organizacije i ograniči subvencije za državne firme, prije svega iz industrije čelika. Takođe, od Pekinga se zahtijeva da ne primorava strane firme koje rade u Kini da otkrivaju svoje tehnološke tajne.

Stavovi su toliko različiti da vjerovatno neće biti zajedničkog saopštenja premijera Lija Kećanga, predsjednika Evropske komisija Žan-Kloda Junkera i predsjedavajućeg Evropskog savjeta Donalda Tuska. Jedan briselski diplomata koji je zamolio da ostane anoniman kaže da će se EU u tom slučaju držati obećanja datih još prošle godine. Tu ima veoma dobrih rješenja, koja međutim nisu sprovedena, dodao je taj diplomata.

A onda pravac Dubrovnik…

Čini se da u Briselu nemaju iluzija da će Peking naprasno popustiti. Ono što posebno smeta nekima u EU: odmah nakon samita Li Kećang ide u Dubrovnik gdje će se u okviru inicijative 16+1 sastati sa šefovima država i vlada zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evrope. One su dio kineskog Novog puta svile na kojem se grade trgovački putevi i infrastruktura.

Kritičari tvrde da Kina tako uvećava i svoj politički uticaj u tom regionu. „Ako samo pogledate koliko će Li Kećang boraviti u Hrvatskoj, to je znatno više vremena nego u Briselu", kaže Miko Hutari, stručnjak za Kinu. Prema njegovom mišljenju, Peking inicijativom 16+1 istovremeno pokušava da podrije evropsko jedinstvo. U tom čitanju se tumači i nedavna velika posjeta predsjednika Sija Đinpinga Italiji.

Prema novoj zvaničnoj ocjeni EU, Kina se više ne smatra „partnerom" nego „rivalom". Plan u deset tačaka koji je objavila Evropska komisija utvrđuje da je poremećena „ravnoteža šansi i izazova" u odnosima sa Kinom. Prevedeno sa diplomatskog rječnika – odnosi Brisela i Pekinga sve su gori. Miko Hutari za DW zaključuje: „To je novi narativ kakav ranije nismo mogli da čujemo."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android