Skandal oko kontaminacije ulja za kuhanje u Kini, koji je izašao na vidjelo početkom jula, stavio je u fokus dugogodišnju borbu za poboljšanje mjera sigurnosti hrane. Skandal, koji su  2. jula prvi otkrili novinari prodržavnog kineskog lista The Beijing News, uključuje dvije kineske kompanije koje su navodno koristile cisterne za gorivo i naftu kako bi transportovale jestivo ulje bez ikakvog procesa čišćenja između dva utovara. To je dovelo do ogorčenja u javnosti.

Vlasti su najavile istragu na najvišem nivou. "Najvažnije je kako uvjeriti ljude da se slični incidenti više nikada neće ponoviti," glasi jedan komentar koji je dobio hiljade lajkova na kineskoj mikrobloging platformi Weibo. Ovo nije prvi nacionalni skandal, koji se odnosi na probleme oko sigurnosti hrane.

2005. i 2015. kineski mediji su otkrili slične prakse nepravilnog transporta jestivog ulja odnosno ulja za kuhanje. Drugi poznati problem sa sigurnošću hrane, kojeg su vlasti svjesne, je korištenje tzv. "gutter oil", što je naziv za već upotrijebljeno ulje, reciklirano iz posuda i odvoda za masnoću, koje se jeftino prodaje restoranima.

John Kojiro Yasuda, vanredni profesor političkih nauka na američkom Univerzitetu Johns Hopkins u Baltimoru, koji je istraživao kinesku regulatornu reformu, rekao je za DW da ova posljednja epizoda ukazuje na to da je Kina još uvijek "u početnim fazama transformacije svog prehrambenog sistema," uprkos decenijama napora da se nešto napravi na tom polju. " Ovo nije nešto što će se riješiti preko noći", dodaje John Kojiro Yasuda.

Cisterne za hemijske substance  korištene za transport jestivog ulja

Investigativni izvještaj o najnovijem skandalu otkrio je da su dva kamiona-cisterne napunjena uljem za kuhanje i to odmah nakon prethodne isporuke goriva. To je za kineske firme mjera za uštedu troškova koju su mediji nazvali "javnom tajnom" u lancu snabdijevanja.

Dvije kompanije iz skanadoloznog izvještaja su državna transportna i skladišna kompanija Sinograin i privatni konglomerat Hopefull Grain and Oil Group. Obje kompanije su pokrenule vlastitu istragu kao odgovor na optužbe.

"Industrija transporta jestivog ulja je zapravo u stanju neregulisanog haosa," rekao je urednik lista The Beijing News u video izvještaju, pripisujući ovaj problem nedostatku nadzora od strane proizvođača i nedostatku obaveznih standarda u špedicionoj i transportnoj branši. Kina ima smjernice, koje sugeriraju upotrebu kamiona-cisterni za biljna ulja, ali to su samo "preporučeni" standardi, koji ostavljaju proizvođačima prostor za zaobilaženje pravila, izvijestio je urednik kineskog dnevnika.

Yanzhong Huang, viši saradnik za globalno zdravlje u Vijeću za međunarodne odnose, rekao je za DW da je neprihvatljivo upotrebljavati iste rezervoare, kako za hemikalije tako i za pošiljke jestivog ulja, čak i ako se tankovi odnosno rezervoari čiste između dva transporta. "Pa vi ne pijete ni vodu iz WC-a, čak iako je očišćen," rekao je Huang.

Strogi zakoni doneseni ali se ne kažnjava njihovo kršenje

Huang je dodao da jednostavno jačanje propisa neće riješiti temeljni problem sigurnosti hrane u kineskom sistemu. Kina već ima neke od najstrožih zakona o sigurnosti hrane u svijetu, a prve verzije su implementirane 2009. godine. Bilo je i nekoliko amandmana tokom proteklih godina. Ali Huang smatra da je potrebna bolja provedba.

2018. godine Kina je pokrenula institucionalnu reformu, kojom je ukinula Državnu upravu za hranu i lijekove (CFDA) i spojila agencije zadužene za prehrambene i farmaceutske proizvode u novu državnu instituciju, direktno podređenu Državnom vijeću. "To znači da su oni oslabili funkciju regulisanja sigurnosti hrane," rekao je Huang za DW. Dodao je da je kineska vlada zapravo trebala svojoj Agenciji za hranu i lijekove dati više ovlasti, kako bi nadmašila nivo ministarstva.

Yasuda smatra da bi se trebali uzeti u obzir i drugi faktori, s obzirom na složenost kineskog fragmentiranog prehrambenog tržišta. Osim robusnih propisa i vladinog nadzora, rekao je da je ključno imati "prilično budnu bazu potrošača, koja može aktivno kažnjavati liferante za propuste, proizašle iz neusklađenosti zakona i provedbi mjera za sigurnost hrane."

Pored toga, sve je neophodnija modernizacija farmi, pri čemu je broj proizvođača i distributera hrane "ogroman"čak i za veliku i modernu Kinu. "Kada imate posla sa 150 do 200 miliona farmi. vrlo je izazovno nadzirati ih odozdo pa naviše", primjećuje Yasuda.

Politički pritisak na Peking?

Ured za sigurnost hrane kineskog Državnog vijeća obećao je da će oni, koji su odgovorni za bilo kakvu zloupotrebu, "biti strogo kažnjeni".

2008. godine su dvojica biznismena osuđena na smrt zbog proizvodnje i prodaje mlijeka u prahu za bebe, kontamiranog melaminom  - hemijskom substancom koja se koristi u proizvodnji plastike i lijepka. To je godinu dana kasnije potaknulo donošenje Zakona o sigurnosti hrane.

Kineski lider Xi Jinping je više puta obećavao da će se boriti protiv notornih kineskih problema sa sigurnošću hrane, kada je preuzeo dužnost prije više od deset godina. U govoru iz 2013. upozorio je da će legitimitet Komunističke partije biti doveden u pitanje ako ona "nije u stanju da dobro obavlja posao u oblasti sigurnosti prehrambenih proizvoda."

Ali, iako službeni Peking kaže da sigurnost hrane smatra prioritetom, Yasuda je izrazio sumnju da će politički vrh biti voljan "otvoriti vrata jačanju potrošača i medija" kako bi se riješio ovaj problem. U jeku posljednjeg skandala sa uljem za kuhanje, kineski mediji su izvijestili da je aplikacija, koja omogućava korisnicima praćenje kamiona pa i cisterni širom zemlje, onemogućena. Reporter Beijing Newsa Han Futao, koji je prvi otkrio zloupotrebu, ustanovio je da mu je Weibo App i account -  izbrisan.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu