Jedan od srpskih centara za vakcinaciju nalazi se u jednoj hali na Beogradskom sajmu, nedaleko do obale Save. Stotine starijih ljudi strpljivo čeka u redu, nekad satima. Za razliku od mnogih u centru grada, oni nose maske. Stariji građani su se za termin vakcinacije morali prvo onlajn registrovati. Medicinsko osoblje ih prati do kabina za vakcinaciju, kojih je nešto više od tridesetak. Vakcinacija se vrši prvenstveno kineskom vakcinom Sinofarma.

Naime, Peking je poslao oko milion doza vakcina. Radi se o tzv. „mrtvoj vakcini", koja je slična onoj protiv difterije i dječje paralize. Prednost: Vakcina je jefitinija i nije tako brzo kvarljjiva kao vakcina firmi Fajzer i Bajontek ili Moderne. Prema informacijama iz Kine, Bahraina i Perua, vakcina je djelotvorna od 75 do 80 odsto.

„Spasilac nacije"

„Najbolja vakcina je ona koju imamo", rekla je u sajamskoj hali Marija Obradović. Ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu procjenjuje da se dnevno upotrijebi 35.000 doza. 172.000 građana Srbije je do sada vakcinisano. Ovo su podaci zaključno sa nedjeljom uveče. Ministarka je prvo pozdravila ljekare i drugo medicinsko osoblje a onda se i sama vakcinisala.

Kontigent vakcina je na aerodromu u Beogradu lično dočekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i pred uključenim kamerama uputio riječi pune hvale na adresu Pekinga. U medijima bliskim vlastima u Srbiji on već stoji kao „spasilac nacije“, koji 24 časa dnevno razgovara sa vladama i drugim službama širom zemaljske kugle kako bi nabavio vakcine za svoj narod.

No, u medijima se ne pominje skromna medicinska infrastruktura u Srbiji, koja ne može da se poredi sa onom na Zapadu. Isto tako ni činjenica da mnogi građani ne vjeruju objavljenim podacima o broju zaraženih i umrlih od korona virusa. Prema zvaničnim podacima u Srbiji, koja broji sedam miliona stanovnika, korona virusom je zaraženo 384.000 ljudi, 3.886 je umrlo od posljedica zaraze Kovidom-19.

Vakcine kao dobar marketing

Predsjednik Vučić obećava da će, kao u jugoslovensko vrijeme, izgraditi fabrike kako bi se vakcina mogla proizvoditi u Srbiji. Odgovarajuća tehnologija bi, prema medijskim napisima, trebalo da stigne iz Moskve. Srbija dakle želi da proizvodi rusku vackinu. No, dok se to ne dogodi, Rusija će da pošalje stotine hiljada doza vakcine - Sputnik 5. Kina je isporukom njene vakcine napravila savršen marketing, kaže politički analitičar Jakša Šćekić. Dok su posljednjih nedjelja zapadne zemlje uspjele da isporuče tek nekoliko hiljada doza vakcina firmi Fajzer i Bajontek, Peking je poslao milion. „Na muci se poznaju junaci“, tako bi mogli mnogi u Srbiji da protumače pomoć iz Pekinga, smatra 67-godišnji Šćekić. Vlade u Kini i Rusiji žele da isporukom vakcina vode politiku. I ne moraju ni sa kim da se oko toga konsultuju kao što to rade evropske države unutar EU.

Takmičenje velikih sila

U razgovoru za DW slično komentariše i Danijel Pantić. 50-godišnji, zapadno orijientisani analitičar govori o takmičenju velikih sila kada se radi o suzbijanju korona virusa. U očima mnogih u Srbiji Kina je ta koja prednjači. Povjerenje Srbije u sposobnost djelovanja Evropske unije je sve manje. Pantić kaže da je „za nas to egzistencijalna kriza“. „Pomoć nam je danas potrebnija nego ikad i ona ne dolazi sa Zapada već iz Rusije i Kine.“

Srbija je, kao mala zemlja, upućena na pomoć drugih država. Na zapadnom Balkanu su do sada samo Albanija i Srbija počele sa vakcinacijom svog stanovništva. Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija još uvijek čekaju na isporuku vakcina.

Srbi uče mandarinski

Kina pokušava da iz ove situacije izvuče političku korist. Pokazuje se kao trgovinski sposobniji partner, koja ne maše podignutim prstom kada se radi o ljudskim pravima i demokratiji. Danijel Pantić podsjeća na angažman Pekinga u infrastrukturnim projektima od regionalnog značaja u jugoistočnoj Evropi. Smatra da taj samopouzdani nastup nije ostao bez dejstva. Sve više mladih Srba uči mandarinski jezik. Slabi uvjerenje da će Srbija u dogledno vrijeme da postane članica EU. Pantić takođe podsjeća da Srbija nije imala nikakvih poteškoća da postane članica Evroazijske ekonomske unije.

I druge države srednje- i jugoistočne Evrope se kao i Srbija nanovo orijentišu ka Istoku. Čak se i članica EU Mađarska ili na primjer Turska u suzbijanju pandemije uzdaju u pomoć Rusije i Kine, kaže Pantić.

U međuvremenu je i u Srbiji registrovana nova i možda mnogo opasnija vrsta korona virusa, koja se prva pojavila na britanskom ostrvu. Donijela ga je jedna žena koja je letjela avionom za Beograd. Ali, vlada u Beogradu ne planira novi lokdaun, a restorani, kafići i tržni centri ostaju i dalje otvoreni.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android