Ekonomski angažman Narodne Republike Kine u Njemačkoj neprestano opada. Azijska supersila prvi put nakon deset godina nije među tri najvažnija strana ulagača u Njemačkoj: prošle godine su samo 154 kineske kompanije otvorile svoje podružnice u Njemačkoj. To proizlazi iz podataka državne agencije za razvoj poslovanja u Njemačkoj pod nazivom Trade & Invest (GTAI).

Ovaj negativni trend primjetan je već neko vrijeme. Robert Hermann, generalni direktor Trade & Invest (GTAI)  kaže kako "pad broja kompanija iz Kine koje se nastanjuju u Njemačkoj traje već četiri godine”. "Dok je u 2016. ovdje bila 281 kompanija, taj se broj sada gotovo prepolovio."

Prvi put, otkako je prije jedanaest godina počelo prikupljanje podataka o stranom investiranju, Kina više nije među top tri ulagača u Njemačkoj, već je na četvrtom mjestu. SAD je opet na prvom mjestu (302 projekta), a slijede Velika Britanija (185) i Švicarska (184).

Oni na vrhu brane svoju poziciju

"SAD su i dalje najvažnija zemlja iz koje dolaze strane investicije u Njemačku," kaže direktor GTAI Hermann. Tome je doprinijela i tamošnja porezna reforma. "Zahvaljujući toj reformi kompanije imaju više kapitala, koji koriste za ulaganje i širenje poslovanja", rekao je izvršni direktor GTAI.

Britanski investitori trenutno sve više ulažu i učvršćuju svoje pozicije u Njemačkoj. Od 2016. - godine referenduma o Brexitu, neprestano se povećava broj britanskih firmi koje se nastanjuju u Njemačkoj. "To nije nešto što ima veze samo sa Brexitom", rekao je Hermann. "Tu su i britanske kompanije koje se žele proširiti i učvrstiti u kontinentalnom dijelu Evrope.”

Peking ulaže u domaće tržište

Kada je riječ o razlozima smanjenja interesa Pekinga za Njemačku, direktor GTAI Hermann kaže da "kineska vlada, koja regulira izvoz kapitala, sve više obraća pažnju na to da skoncentriše ulaganja u vlastitu državu". U Kini je u posljednje vrijeme ekonomija rasla sporije nego u tri desetljeća ranije zbog trgovinskog spora sa Sjedinjenim Državama. "Prema tome, fokus je više na vlastitoj zemlji, što znači da se inovacije i infrastruktura tamo najviše promoviraju", rekao je Hermann.

To, prema analizi GTAI, objašnjava pad kineskih investicija u Njemačkoj. Kina još uvijek ulaže mnogo novca u istraživanje, razvoj i proizvodnju u Njemačkoj. To područje čini gotovo četvrtinu kineskih investicija i još uvijek se radi o nadprosječnom obimu ulaganja.

Manje investicija, više radnih mjesta

U Njemačkoj se 2019. godine nastanila 1851 strana kompanija. Iako se apsolutni broj firmi i njihovih ogranaka smanjio za oko 10 posto u odnosu na rekordnu 2018. godinu, broj planiranih radnih mjesta se znatno povećao - sa 24.000 u 2018. godini na 42.000 u prethodnoj godini.

To je povezano sa velikim projektima kao što su podizanje fabrike električnih automobila Tesla u Brandenburgu, izgradnja pogona kineskog proizvođača automobila Geely u Hessenu i otvaranje kineske kompanija za proizvodnju akumulatora Catl u Tiringiji. Ukupna suma investicija je također porasla: sa 4,8 milijardi eura u 2018. godini na 5,1 milijardu eura. Većina investitora dolazi iz sektora informatičke i komunikacijske tehnologije, a slijede korporacijski i financijski servisi i branša robe široke potrošnje.

"Atraktivna za strana ulaganja"

Njemački ministar privrede Peter Altmaier vidi te brojke kao potvrdu za Njemačku kao atraktivnu lokaciju za poslovanje: "Uz uspješne nagodbe i poslovne aranžmane poput podizanja postrojenja za proizvodnju automobila marke Tesla, pokazali smo da Njemačka kao industrijska lokacija spada u apsolutni svjetski vrh i da je u međunarodnim okvirima itekako ubjedljiva destinacija."

Trenutna kriza je globalnu ekonomiju odvela u recesiju. Prema Altmaieru, sada je posebno važno "stvoriti okvirne uslove za provedbu strukturalnih reformi kako bismo se brzo mogli vratiti u fazu uspona. To privlači i strane investicije, koje su u našoj zemlji dobrodošle".

Zbog globalne recesije kao posljedice pandemije korone, investicije će se ove godine vjerovatno još više smanjiti. "Bilježimo veliki pad potražnje", izjavio je stručnjak iz GTAI Achim Hartig. Samo je u prvom tromjesečju 2020. proizvodnja opala za čak 17 posto.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android