Njemačko-kineski odnosi se prije svega ogledaju u trgovinskom partnerstvu. Godišnja robna razmjena između ove dvije zemlje je 150 milijadi eura, što je skoro trećina trgovine EU sa Kinom. Zbog toga kineskog predsjednika Xi Jinpinga prati 200 predstavnika privrede. Inače, Njemački izvoz u Kinu je deset puta veći nego u Rusiju. Njemački poduzetnici masovno proizvode u Kini. S druge strane postoji i suprotan trend. Kineski investitori kupuju sve više firmi u Njemačkoj i pokazuju da su kooperativniji nego raznorazne grupe investitora sa Zapada. Eksperti u njemačkoj smatraju da to nije slučajno i da je to sastavni dio strateškog plana ekonomskog razvoja Kine. Kinezi žele njemački „know-how“, dakle znanje i tehnologiju. Nije slučajno da kupuju firme mašinske industrije, avio-industrije i one koje rade u oblasti hemijske industrije.

Bez obzira na privredno partnerstvo, tokom posjete kineskog predsjednika će akcenat biti stavljen i na druge teme. Sebastian Heilmann iz berlinskog instituta „Merics“ kaže da je to novina u kinesko-njemačkim odnosima. Glavni razlog te promjene je kriza u Ukrajini i ruske reakcije na tu krizu. Kina nije saglasna sa Ruskim odnosom prema Krimu. Sastavni dio kineske vanjske politike se zasniva na principu teritorijalnog integriteta i nemiješanja u unutrašnje stvari druge države.

Do ove posjete dolazi u osjetljivom momentu s obzirom na evropsko zamrzavanje odnosa sa Rusijom, koja je opet tradicionalni kineski saveznik. Kad god je u pitanju neka svjetska kriza, kao što je Sirija ili Iran, Kinezi su bili na ruskoj strani. Stoga se ni ovaj put od kineskog predsjednika ne mogu očekivati nikakve kritike prema Putinu. Kina službeno ima dobre odnose i sa Ukrajinom ali kada je u pitanju kriza oko Krima, Peking vodi politiku "nemiješanja".

Berlin odbio zahtjev Xi Jinpinga da posjeti spomenik žrtvama holokausta

Kineska strana je prilikom organizovanja posjete predsjednika Jinpinga Berlinu izrazila želju da predsjednik Xi posjeti Memorijalni centar i spomenik žrtvama holokausta u Berlinu. Zahtjev je odbijen zato što bi službena posjeta memorijalnom centru u Berlinu predstavljala poruku Japanu, da se po uzoru na Njemačku, koja se otvoreno odnosi prema nacističkoj prošlosti, i Japan konačno otvorenije suoči sa sopstvenom prošlošću. Protokol njemačke vlade u Berlinu je odbio molbu da kineski predsjednik posjeti spomenik žrtvama holokausta, jer zvanični Berlin ne žele da budu uvučeni u, kako citira njemačka štampa, propagandne ratove.

Međutim, kineskom predsjedniku niko ne brani da obavi privatnu posjetu spomeniku. U Berlinu niko ne sumnja da kineski predsjednik posjetu Njemačkoj neće iskoristiti a da ne ukaže na probleme sa Japanom. Dakle, ne samo na spor oko arhipelaga u Istočnokineskom moru već i nedovoljno suočavanje Japana sa prošlošću i kako Peking stalno navodi, agresijom na Kinu u Drugom svjetskom ratu.

Kinezi su posebno ljuti što se japanski premijer Shinzo Abe u decembru prošle godine usudio posjetiti Yasukuni - hram, gdje su sahranjeni i ratni zločinci. Kineski ambasador u Berlinu je tim povodom rekao: „to je isto kao kada bi kancelarka stavila cvijeće na Hitlerov bunker, a ne na spomenik žrtvama holokausta“.

Ljudska prava

Za njemačkog predsjednika Joachima Gauka, kineski predsjednik Xi Jinping je dobrodošao ali nimalo jednostavan gost, jer Kina je zemlja, uostalom kao i Rusija, u kojoj dolazi do velikog kršenja ljudskih prava. Stoga, neće biti zajedničkog objeda sa suprugama, što je odstupanje od uobičajenog protokola, već samo ručak dva predsjednika bez dama. Gauk je najavio da će tokom razgovora potegnuti osjetljivo pitanje ljudskih prava u Kini. I kancelarka Merkel će umjesto banketa organizovati samo večeru.

Samo nekoliko dana nakon Xi Jinpingove posjete će u Berlinu biti otvorena do sada najveća izložba kineskog umjetnika i kritičara vlade Ai Weiweija. Nora Sausmikat iz fondacije „Asienhaus“ u Kölnu kaže da će izložba vjerovatno biti otvorena bez Weiweija. „Još uvijek mu nije vraćen pasoš koji mu je oduzet kada je uhapšen prije tri godine“, kaže Sausmikat. Fondacija „Asienhaus“ traži od njemačke kancelarke Angele Merkel da se kod kineskog predsjednika založi da Ai Weiwei dobije dozvolu izlaska iz zemlje. Ova fondacija navodi da je od stupanja Xi Jinpinga na dužnost predsjednika stranke i države u Kini znatno porasla cenzura i oštar odnos protiv aktivista za ljudska prava. Sausmikat se također nada da će se kancelarka založiti za slobodu izražavanja u Kini.

Autori: M. von Hein /J. Rose / M. Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić