Kada je Republika Kipar prvi put preuzela predsjedavanje Savjetom 2012. godine, Evropska unija se borila da obuzda posljedice finansijske krize koja je bila na vrhuncu. Evrozona i njena kohezija bili su pod stalnim pritiskom, dok su zemlje poput Grčke, Španije, Portugala i Irske bile u programima finansijske pomoći.

Ni Kipar nije bio izuzetak. Za vrijeme predsjedavanja, zemlja se suočavala sa ozbiljnim problemima u bankarskom sektoru, što će je samo nekoliko mjeseci kasnije primorati na paket pomoći EU i Međunarodnog monetarnog fonda – finansijski program spasavanja tokom krize evrozone.

Govoreći za DW, tadašnja ministarka spoljnih poslova Kipra Erato Kozaku-Markulis prisjeća se da je te 2012. „strateška agenda bila usmjerena na rješavanje krize evrozone, podsticanje rasta, zapošljavanja i konkurentnosti, modernizaciju javne uprave i jačanje jedinstvenog tržišta“.

Novo okruženje, novi prioriteti

Četrnaest godina kasnije, Kipar preuzima predsjedavanje po drugi put, u potpuno drugačijem kontekstu. Evropska unija sada je pozvana da redefiniše svoju ulogu političkog aktera usred dugotrajnih geopolitičkih tenzija, kako u Istočnoj Evropi, tako i na Bliskom istoku.

Komentarišući trenutnu situaciju, Kozaku-Markulis ističe da se EU danas „suočava sa izazovima bez presedana koji proizilaze iz rata Rusije protiv Ukrajine i situacije na Bliskom istoku, u globalnom okruženju koje se brzo mijenja, a nestabilnost raste“.

Prema riječima bivše ministarke, EU djeluje odlučno da preuzme istaknutiju ulogu u rješavanju ovih izazova — stav koji se ogleda u Strateškoj agendi koju je Evropski savjet usvojio 2024, a koja pokriva period 2024–2029. Stoga je prirodno, dodaje ona, da agenda kiparskog predsjedavanja odražava ove prioritete.

„Samostalna EU otvorena svijetu“

Kiparski predsjednik Nikos Hristodulidis je 21. decembra iz Lefkare, sela na Kipru bogatog kulturnim nasljeđem, predstavio prioritete predsjedavanja. „Kiparsko predsjedavanje će raditi na samostalnoj uniji koja je otvorena svijetu“, rekao je Hristodulidis, izlažući viziju koja stoji iza pet glavnih stubova predsjedavanja. Prema riječima predsjednika, ti stubovi se fokusiraju na bezbjednost, konkurentnost, proširenje, autonomiju i fiskalnu ravnotežu. Objašnjavajući prioritete, Hristodulidis je naglasio da će Kipar promovisati agendu evropske spremnosti za odbranu do 2030. uz poseban akcenat na jačanje transatlantskog saveza. Kada je riječ o konkurentnosti, istakao je potrebu za energetskom bezbjednošću i diverzifikacijom izvora i ruta snabdijevanja kroz unaprijeđenu energetsku infrastrukturu povezivanja. Što se tiče proširenja, posebno je pomenuo Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan, naglašavajući da je kiparsko predsjedavanje posvećeno ostvarivanju opipljivog napretka na njihovom putu ka članstvu.

Fokus na Ukrajinu i Bliski istok

Kad god predsjednik Hristodulidis govori o ciljevima kiparskog predsjedavanja — posebno o strateškoj autonomiji EU — dosljedno se osvrće na krize na istočnim granicama Unije, prije svega Ukrajinu, kao i na dešavanja na Bliskom istoku. To je bilo jasno i na nedavnom samitu Evropskog savjeta, gdje je kiparski predsjednik povezao pitanje Ukrajine i sa agendom proširenja i sa diskusijama o bezbjednosti i odbrani. Hristodulidis je već nagovijestio prioritete Kipra tokom posjete Ukrajini 4. decembra, izjavivši da će „Nikozija učiniti sve što je potrebno“ kako bi evropska perspektiva Ukrajine ostala visoko na agendi EU.

Opisujući proširenje ne samo kao politički izbor, već kao „geopolitičku nužnost“, naglasio je da će kiparsko predsjedavanje nastojati da unaprijedi proces pristupanja kao sredstvo jačanja kolektivne bezbjednosti i demokratske otpornosti Evrope.

Slična pažnja očekuje se i prema Bliskom istoku. Za kiparskog predsjednika, jačanje institucionalnih veza EU sa zemljama regiona je imperativ.

„Kao EU, moramo jasno učiniti mnogo više, institucionalizovati našu saradnju i pokazati u praksi ono što često govorimo — da EU mora imati perspektivu iz ugla od 360 stepeni", rekao je u Briselu uoči početka predsjedavanja.

Granice Evrope kao ključni izazov

Za bivšeg kiparskog ministra spoljnih poslova Joanisa Kasulidisa, povezanost rata u Ukrajini, krize na Bliskom istoku i EU čini suštinski izazov kiparskog predsjedavanja. Govoreći za DW, tvrdi da Kipar mora voditi predsjedavanje u kojem je pitanje Ukrajine čvrsto ugrađeno u diskusije o spoljnoj politici i odbrani EU, omogućavajući Evropskoj uniji da igra ulogu koja se od nje očekuje na globalnom nivou.

Istovremeno, Kasulidis naglašava da Kipar, kao zemlja koja predsjedava EU, može ponuditi „dodatni potencijal u jačanju saradnje između EU i Bliskog istoka i arapskog svijeta“, s obzirom na bliske odnose Nikozije sa zemljama regiona. Takođe je istakao da je predsjednik Hristodulidis već najavio samit koji će se održati u Nikoziji 23. aprila 2026. godine na kojem će se okupiti lideri 27 država članica EU zajedno sa zemljama istočnog Mediterana i Persijskog zaliva.