1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaDanska

„Kiparski model“ za Grenland?

Ivan Đerković priredio
22. januar 2026

Vašington će dobiti kontrolu nad vojnim bazama na Grenlandu po uzoru na britanske baze na Kipru, piše njemačka štampa. To je navodno dogovoreno na sastanku Donalda Trampa i generalnog sekretara NATO Marka Rutea.

Zgrada ofarbana u plavo s bijelim prozorima: Sjedište "Zajedničke arktičke komande" na Grenlandu
Nuuk: Sjedište "Zajedničke arktičke komande" na GrenlanduFoto: Alessandro Rampazzo/AFP/Getty Images

Frankfurter algemajne cajtung prenosi saznanja iz izvora u NATO‑u, prema kojima je generalni sekretar NATO‑a Mark Rute na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trampom donio prijedlog koji, pored uspostavljanja nove misije Sjeveroatlanske alijanse za nadzor na krajnjem sjeveru, predviđa i da SAD preuzmu vojne baze na Grenlandu. Njemački list navodi da mu je iz dva izvora u NATO‑u potvrđeno da je taj plan napravljen po uzoru na britanske vojne baze na Kipru.

Britanska vojna baza na Kipru koja je britanska teritorijaFoto: picture-alliance/AP Photo/P. Karadjias

Tamo, naime, vlada u Londonu održava dvije vazduhoplovne baze – Akrotiri i Dekelija. One su dio britanske teritorije. Te teritorije ostale su u vlasništvu Velike Britanije kada je kolonija Kipar stekla nezavisnost 1960. godine. Njihov status regulisan je sporazumom kojim je Republika Kipar i osnovana.

Dvije vojne baze klasifikovane su kao britanske prekomorske teritorije i njima upravlja britansko Ministarstvo odbrane. Mogu se koristiti samo u vojne svrhe i ne mogu se eksploatisati za ekonomsku dobit. One nisu posebna država.

Na Grenlandu Amerikanci imaju jednu bazu – a nekada 17

Sjedinjene Države trenutno imaju samo jednu bazu na Grenlandu, koja je pod komandom Svemirske komande – „Svemirska baza Pitufik", ranije poznata kao „Vazduhoplovna baza Tule". Tokom Hladnog rata Vašington je na ostrvu imao čak 17 baza.

Vlade u Kopenhagenu i Nuku saopštile su da su generalno otvorene za povećanje vojnog prisustva Vašingtona. Prema sporazumu iz 2004. godine, to bi lako bilo moguće.

Američki konzulat u Nuku na GrenlanduFoto: Evgeniy Maloletka/AP Photo/picture alliance

U prvoj reakciji sinoć na platformi Iks (X), danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen pozdravio je to što je američki predsjednik isključio mogućnost prisilne aneksije Grenlanda i što je „pauzirao" trgovinski rat.

„Hajde sada da zajedno razmotrimo kako možemo da se pozabavimo bezbjednosnim zabrinutostima SAD‑a na Arktiku, poštujući crvene linije Kraljevine Danske“, napisao je.

Prema izvorima u NATO‑u, Rute je o planu već razgovarao s danskim ministrom odbrane Troelsom Lundom Poulsenom i grenlandskom ministarkom spoljnih poslova Vivijan Mocfeldt. Kako navodi Frankfurter algemajne cajtung, razgovor je „prošao dobro“.