Afera „Kiseonik" trese Republiku Srpsku, samo nekoliko dana od hapšenja direktora Instituta za javno zdravstvo, zbog malverazacija prilikom kupovine medicinske opreme. Ukoliko se pokaže tačnom, biće to najprljavija igra nadležih sa ljudskim životima, ne samo u periodu pandemije.

Ali s obzirom da svi peru ruke od odgovornosti, gotovo je nemoguće trenutno utvrditi da li je kiseonik koji je isporučivan zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj, industrijski (lošijeg kvaliteta), kako to sada pokazuje dokumentacija, ili čisti medicinski, kako tvrde u firmi „TGT Tehonogas", koja ima dozvolu Agencije za lijekove BiH za uvoz, ali ne i za promet unutar zemlje.

Ispitati kiseonik a laboratorije nema

„Vlada Srpske zadužuje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite da u saradnji sa Republičkom upravom za inspekcijske poslove i JZU Univerzitetskim kliničkim centrom RS, u roku od 48 časova od donošenja ovog zaključka, obezbijedi uslugu laboratorije ovlaštene za ispitivanje kontrole kvaliteta kiseonika, a u svrhu pribavljanja nezavisne potvrde kvaliteta medicinskog kiseonika koji se koristi u ovoj ustanovi", navodi se u šturom saopštenju vlade RS, nakon šestočasovne tematske sjednice na kojoj je razmatrana informacija o nabavi i korištenju kisika.

I tu počinje haos. Vlada RS zadužuje, pored ostalih, upravu za inspekcijske poslove, iz koje je nekoliko časova ranije saopšteno, da oni nisu nadležni za ispitavanje kvaliteta kiseonika, već da farmaceutsko inspekcijski nadzor radi farmaceutska inspekcija, u okviru Agencije za lijekove BiH. Dalje, u Agenciji za lijekove BiH kažu da oni ne vrše kontrolu, već da samo izdaju dozvole za neki vid zastupništva za teritoriju BiH.

Neko laže

Ovo u praksi znači, ukoliko svi govore istinu, da niko nema nadležnost za kontrolu kiseonika u BiH. Što je u neku ruku i tačno, s obzirom da BiH nema laboratoriju za kontrolu kiseonika. Procedura je, da firma od koje se kiseonik uvozi, garantuje deklaracijom da se radi o medicinskom kiseoniku- lijeku.

"Promet, velepromet lijeka i kiseonika u ovom slučaju počinje uvozom, potom skladištenjem, distribucijom na teritoriji BiH i izvozom. Tehnogas nije registrovan ni kao veleprometnik kiseonika niti kao proizvođač. Ova dozvola je nešto potpuno drugo, ona je na snazi tri i nešto godine i bila je neaktivna sve vrijeme", rekao je direktor Agencije za lijekove BiH, Aleksandar Zolak, krajem prošle sedmice, ističući da to znači da se medicinski kiseonik nije uvozio po toj dozvoli u posljednje tri godine.

- pročitajte još: Respiratori: Početak obračuna s krupnim kriminalom u BiH?

Firma koje je sporna u cijelom slučaju je „TGT Tehnogas“ iz Laktaša, u vlasništvu Stanislava Čađe, bivšeg ministra policije u vladi RS. Prema dostupnim podacima, sa internet stranice Agencije za lijekove BiH, ova firma ima dozvolu za stavljanje u promet lijeka – medicinski kiseonik, koja po riješenju koje je potpisao Aleksandar Zolak, važi do februara naredne godine.

Trebinje - nulti pacijent

Dok u vladi ali i firmama koje se bave distribucijom, tvrde da je kiseonik zdravstveno ispravan i da se isti koristi u svim zemljama EU, u medijma se pojavila informacija da je u bolnici u Trebinju, korišten industrijski kiseonik. U izvještaju inspekcije, koja je rađena po prijavi Transparency Internacionala BiH, navodi se da se radi o industrijskom kiseoniku, jer dobavljač nije dostavio traženu dokumentaciju o ispravnosti kiseonika.

„TI BiH je još u junu tražio od Agencije za lijekove BIH da pokrene inspekcijski nadzor nad ponuđačem koji je snabdijevao JZU Bolnica Trebinje kiseonikom, zbog sumnje da taj ponuđač nije ovlašten za promet lijekovima, jer se u tom trenutku nije nalazio u javnom registru. TI BiH zvanično nije dobio nikakvu informaciju o nalazima inspektora, za koje smo saznali iz medija, koji su objavili dokumente iz kojih se vidi da je inspekcija utvrdila da je tehnički gas nabavljen od tog ponuđača, korišten kao lijek, čime se ugrožavalo zdravlje pacijenata“, kaže za DW, Ivana Korajlić, izvršni direktor TI BiH.

Jedina firma koja ima dozvolu za proizvodnju i promet medicinskog kiseonika je kompanija „Messer“. U zastupništvu za BiH, nisu željeli da govore o bilo čemu u vezi sa ovom temom, pa ni o špekulacijama da kiseonik kupuju u RS, prepakuju a nakon toga dalje distribuišu. Kažu da su dobili instrukcije „gornjeg menadžmenta", da se povodom ovog na oglašavaju a da su sve informacije dostupne u Agenciji za lijekove BiH.   

Krivične prijave

Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, podnio je krivične prijave protiv lica koja se dovode u vezu sa aferom kiseonik u RS, Stanislava Čađe, direktora najveće zdravstvene ustanove u RS, Kliničkog centra u Banjaluci, Vlade Đajića, ministra zdravlja, Alena Šeranića i premijera RS, Radovana Viškovića. Stanivuković kaže da institucije ćute na najveću aferu u zadnjih deset godina, te pozvao da ga uhapse ako se utvrdi da njegove tvrdnje nisu tačne.

- pročitajte još: Politički obračuni ne doprinose borbi protiv pandemije

„Zašto Đajić ne dostavi dokaze. Zašto Šeranić ne dostavi dokaze. Zašto Višković ne dostavi dokaze. Četiri godine firma uvozi kiseonik bez dozvole. O čemu mi pričamo. Koji kiseonik mogu provjeriti. Idu li gledati u pluća ljudi“, pita Stanivuković.

Iz Kliničkog centra Banjaluka, ranije su saopštili da je kiseonik koji se daje pacijentima, medicinski ispravan i da nema nikavih opasnosti za zdravlje ljudi. Sve navedeno je, tvrde, pokušaj opozicije da se diskredituje zdravstveni sistem i da se ugrabe politički poeni. Sličan zaključak donijeli su i direktori svih medicinskih ustanova u RS.

Uvezene ogromne količine

Inače, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u BiH je u prvih devet mjeseci ove godine uvezeno osam miliona kilograma kiseonika, od čega 3,7 miliona u Federaciju BiH i 4,3 miliona u RS.

„Kiseonik nije na spisku roba koje su na režimu dozvola prilikom uvoza u BiH. Međutim, kad je u pitanju dalja upotreba uvezenog kisika, te da li je isti upotrebljavan kao lijek, te da li je i ko registrovan kao veleprometnik lijekova, pa tako i kiseonika kao lijeka, informacija se mora provjeriti u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH", saopštavaju iz UIO.

Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, predviđeno je da Agencija vrši poslove inspekcijskog nadzora nad proizvodnjom i prometom na veliko medicinskih sredstava, kao i pravnih lica koja vrše proizvodnju ili uvoz i promet na veliko medicinskih sredstava u okviru izdatih dozvola. Međutim, u Agenciji tvrde da oni nisu nadleženi, već inspektorat.

Iz svega navedenog može se zaključiti, da je valjanu dozvolu za promet medicinskim kiseonikom imala samo jedna firma, a da su ostale uvozile kiseonik ili bez valjane deklaracije ili industrijski, zatim prepakivali i distribuisali ga, takođe bez dozvole, unutar BiH. Istraga bi trebala utvrditi da li je on zadovoljavao stepen čistoće za korišćenje, kod lica koja su uslijed oboljenja od virusa korona, bili na kiseoničkoj podršci.

Šestočasovna sjednica vlade RS, na kojoj je samo naloženo da se ispita kvalitet kiseonika u nekoj laboratoriji ali ne i distribucija, kao i rad spornih firmi, u najmanju ruku potvrđuje sumnje u nepoštovanje zakonskih procedura tokom nabavke kiseonika.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu