DW: Gospodine Kličkoviću, Vi ste kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, jedne relativno mlade političke partije u BiH. Koja je razlika između Prve srpske demokratske dtranke i Srpske demokratske stranke?

Kličković: Ja sam kandidat za člana Predsjedništva BiH ispred Prve srpske demokratske stranke, stranke koja je starija od ove SDS jer je prva. Međutim, Srpska demokratska stranka o kojoj Vi pričate i iz koje sam ja izašao je napustila platformu i ideje SDS koja je formirana u vrijeme dok su utemeljitelji toga bili Jovan Rašković i Radovan Karadžić. Ova ekipa koja vodi SDS su tehno-menadžeri koji su se odvojili od naroda i koji uglavnom forsiraju da dođu do kojekakvih mjesta bilo na nivou BiH kao države, bilo na nivou entiteta Republika Srpska. Oni su se odrekli tradicije ove stranke, odrekli se skoro svih stvaralaca RS i krenuli nekim svojim putem, putem koji uglavnom nema veze sa narodom RS koji baštini ideju SDS i zbog toga smo morali hitno da reagujemo jer stranka bi se sa ovim izborima kao državotvorna ugasila.

Koji su to ciljevi i ideje od kojih su se odmakli i koje Vi sada zastupate?

Oni su se odmakli od osnovnog temeljnog principa da je Prva SDS i dalje front, znači front koji i dalje okuplja srpski narod, a oni su se pretvorili u jednu malu kadrovsku i politikansku partiju. To je prvo. Drugo, oni su se odvojili od crkve. Oni su jednostavno napustili saradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom i idu nekim svojim putem. Zatim su napustili saborovanje kao osnovni način rada Prve SDS, odnosno one SDS koja je formirana 90. Oni su se uglavnom ušančili, njih nekoliko, i mijenjaju funkicije. Uglavnom ono što rade, rade na štetu RS i srpskog naroda. Interesne i tehno-menadžerske grupe ne mogu uraditi ništa za narod koji je napravio RS. Mi i dalje želimo da ostanemo državotvorna stranka, da pokušamo izgraditi povjerenje i toleranciju na nivou BiH, a to mogu samo uraditi nacionalne stranke. Te nacionalne stranke treba da u određenom vremenu prerastu u određene građanske partije, ali je još rano za to.

Često se čuje da su upravo nacionalne stranke dovele do rata u BiH. Kada kažete da se vraćamo nacionalnim strankama, da li to znači da se vraćamo na početak 90-ih godina?

Ja često ponavljam da su nacionalne stranke tada dovele do obračuna sa komunizmom i socijalizmom. Također su uvele višestranačku parlamentarnu demokratiju i to je jedan veliki plus i to je trebalo uraditi jer znate da smo živjeli u jednoumlju. Međutim, mi se sada ponovo vraćamo jednoumlju. Upravo zbog toga je važno da bar tri najvažnije stranke koje predstavljaju narode u BiH nađu izlaz iz krize u kojoj smo sada. To one mogu naći. Ove male stranke koje su formirane ne mogu naći izlaz iz krize. Taj izlaz iz krize i to mirnim putem mogu naći samo oni koji su 90-ih našli snage da iz komunizma i socijalizma pređu u parlamentarnu demokratiju. Prave nacionalne stranke u BiH ne bi nikada zaratile da nije bilo eksperimenata koji su vođeni sa Zapada.

Sudonik ste svih dešavanja na prostoru BiH od 90-ih godina. Kako, ako budete izabrani za srpskog člana Predsjedništva BiH, želite poboljšati stanje u BiH i kakvu BiH želite?

Želim BiH kao jednu modernu državu u kojoj će biti stvoren ambijent prisustva i investicija za Zapada. Želim BiH u kojoj nema granica i zemlju u kojoj samo mogu biti dobri i loši ljudi, a ne da se dijelimo na Srbe, Bošnjake i Hrvate. Ali, to je put koji treba proći i upravo to trebaju uraditi stranke kojim se pripisuje da su počele rat. One trebaju da raščiste i da pokažu da one nisu počele rat. Rat je počeo neko sa Zapada ili sa Istoka, odnosno neko kome je taj rat trebao. Ja se sjećam vremena kada sam na mitinge išao sa Fikretom Abdićem, sa Čengićem, sa prvacima SDA u Bosanskoj Krajini. Zajedno smo dogovarali da ostane mir i da polako gradimo tu parlamentarnu demokratiju i da ulazimo u sve pore savremenog života. Međutim, kada se došlo do jedne tačke da se može sve uraditi mirno i ljudski onda se umiješao neko kome je Balkan trebao onakav kakav jest. Što se tiče sva tri konstitutivna naroda u BiH i nacionalnih manjina, tu nema problema. Problemi su sujete ljudi koji se nalaze na ključnim pozicijama, počev od Milorada Dodika, Bakira Izetbegovića ili Dragana Čovića. Svi problemi su kod njih locirani. Njihove sujete dovode do nestabilnog stanja na prostoru BiH. Što se tiče BiH, ona je država koja je međunarodno priznata i nju treba graditi. Trebamo se svi potruditi da napravimo BiH državom koja će u Evropi imati mjesto koje joj pripada jer mi smo stari narodi. Ako budem član Predsjedništva BiH, prvo što ću nastojati uraditi je da obezbijedim visok stepen tolerancije među tri člana Predsjedništva BiH. Nastojao bih obezbijediti situaciju u kojoj će se sve bazirati na povjerenju i da polako, ono što je istorija donijela, smjestimo u istoriju, da to ne vraćamo u sadašnjost. Također ću nastojati se zabaviti problemom odlaska mladih generacija. Kada govorim o mladoj generaciji mislim na  sve jer svi idu i Hrvati, Bošnjaci i Srbi.

Kažete da istoriju trebamo staviti u istoriju i da se trebamo okrenuti budućnosti. Svjesni ste da bez pomirenja i suočavanja s prošlošću nema napretka. Kako ćete Vi, kao srpski član Predsjedništva BiH, ako budete izabrani, doprinijeti pomirenju i suočavanju s prošlošću.

Moj pristup u Predsjedništvu BiH će biti vrlo jednostavan. Sa ostalim članovima želim da sjednemo u zgradu Predsjedništva  i da pretresemo sve sporne tačke i sve ono što nas opterećuje. Recimo da počnemo od Sijekovca, Srebrenice, Markala, od svega i da pogledamo šta piše u papirima koji su još uvijek tajna. Još uvijek oni koji su bili tada ispred UN i ostalih komisija neke stvari drže zatvorene. To treba otvoriti i reći: ko je kriv za Markale? Ima da se kaže po imenu i prezimenu ko je kriv i da kažemo "ovo je prava istina". Svima je poznato da sukoba nema bez dvoje. Ovdje nas je bilo troje, pa onda dvoje. Ako je neko kriv za Markale od srpskih generala, ili za Sijekovac od hrvatskih, oni imaju svoje ime i prezime. Bez otvaranja svih dosijea koje ima Međunarodna zajednica i koje imamo i kod sebe, svaka strana, mi ne možemo reći pravu istinu. Istina se ne može utvrditi dok se svi ne otvorimo prema istini i pravdi.

Da li ćete poboljšati imidž BiH na vanjskopolitičkom planu?

Ja sam na držvnoj televiziji, a to je televizija BiH, rekao da je naša spoljna diplomatija bila pod strašnim pritiskom parcijalnih i stranačkih interesa pa čak i individualnih. Pogledajte samo ispunjavanje uslova, odnosno popunjavanje dokumenata koje nam traži EU. Zašto se dešava da nam uvjek nešto vraćaju? Zato što svaki od naših lidera zbog svoje sujete želi u to ugraditi svoje ideje. Ja kažem da je Zapad racionalan, EU je racionalna i realna. Nju ne zanima ni šta misli Gojko, ni Bakir a ni Milorad. Nju interesuje stanje prava na terenu i pogled u budućnost, borba za standard i boljitak. U spoljnu diplomatiju, odnosno u naša diplomatsko-konzularna predstavništva, treba poslati mlade ljude koji nisu opterećeni ratom, koji znaju informacione tehnologije, koji dobro govore jezike i koji su komunikativni. Politika više ne smije biti nedefinisana. Ne treba da oko jednog problema imamo tri stava u BiH. Tako izgledamo neozbiljni pred EU i svijetom. Zato nam tako vraćaju.

Jedan od problema koji ste pomenuli je odlazak stanovništva BiH u inostranstvo, posebno mladih. Takvo nejedinstvo o kojem ste govorili se jednim dijelom odražava na stanje u zemlji zbog kojeg mnogi odlaze. Kako spriječiti odlazak bh. građana iz zemlje?

Mislim da je problem što mladi ljudi odlaze ekonomska i politička nesigurnost. Bezbjednosna sigurnost više nije problem. Nacionalne stranke moraju saopštiti svom glasačkom tijelu i svom narodu: gospodo, mi jesmo Srbi, Bošnjaci ili Hrvati. Onoliko koliko sebe volimo i cijenimo, trebamo cijeniti i druge. Nama ništa više ne treba. Većeg zajedništva neće biti. Kako zaustaviti odlazak mladih? Mladi odlaze tamo gdje im je bolji život. To se ne može zabraniti nikakvim administrativnim mjerama ili zakonom, ali se može ekonomskim mjerama, odnosno potezima koji se mogu povući. Mi imamo plan koji se sastoji iz nekoliko faza. U prvoj fazi moramo zaustaviti odlazak, a u drugoj fazi pripremati realna i racionalna radna mjesta za te mlade ljude i podržavati ih u onom što odgovara njihovoj stručnoj spremi. Mi u Prvoj SDS ne kažemo da je za BiH ili RS poljoprivreda od strateškog značaja. Molim vas, ko se obogatio na poljoprivredi? Gdje je to poljoprivreda riješila sve probleme? Moramo forsirati turizam. BiH je stvorena za turizam i kroz turizam angažovati mlade ljude. A ono što proizvedemo od poljoprivrede plasirati u turizam. 

Trenutno u RS imamo prostor da u turizmu zaposlimo 2.000, a u BiH sigurno pet ili šest hiljada ljudi. Imamo i opisana radna mjesta. Šta danas znači ako bi za tri ili četiri mjeseca zaposlili pet ili šest hiljada ljudi u BiH? Ovo je samo jedan segment. Imao četiri pet takvih segmenata u kojim treba zapošljavati mlade. Mi moramo tražiti prostor u informacionim tehnologijama, turizmu, tercijarnim djelatnostima. To je naš prostor za mlade. Naši mladi su izuzetno obrazovani, talentovani i imaju sve druge predispozicije i atribute da se nose sa mladim na zapadu. U ostalom, naši ljudi gdje god odu pokazuju izuzetno dobre rezultate bez obzira da li to bio Bošnjak, Srbin ili Hrvat. RS bi iz budžeta trebala izdvajati 18 posto za mlade. Nije rješenje samo zaposliti mlade. Treba obezbjediti uslove da oni ubrzo dođu do vlastitog krova nad glavom.  Također se moramo zabaviti ptanjem nataliteta . Hoćemo da gradimo državu, a praznimo je i ostavljamo na starcima. Svi se moramo posvetiti tome. Sa većim izdavajanjem sredstava za mlade bi sigurno za dvije godine smanjili redove pred ambasadama u BiH.

Više informacija o izborima u BiH možete pročitati OVDJE

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android