Ko će kontrolirati elektroenergetski sektor u BiH?
16. decembar 2008
Razvojni programi federalne vlade orjentirani su i ka iskorištavanju hidro-energetskih potencijala, odnosno izgradnji novih objekata elektroenergetske infrastrukture. Plan ministra za energetiku Vahida Heće o izboru strateških partnera, doveden je u pitanje nakon raskola između Stranke demokratske akcije (SDA) i Stranke za Bosnu i Hercegovine (SZBiH). Obje stranke žele kontrolirati unosne projekte izgradnje energetskih objekata, što je na kraju izazvalo i krizu u radu federalne vlade.
Kadar SZBiH Ministar energetike Vahid Hećo kaže da su na Forum pozvani državni i entitetski zvaničnici, predstavnici kompanija i sindikata. Hećo tvrdi da je pokretanje energetskih investicija jedini spas za bh ekonomiju u uslovima globalne krize jer "projekti koji su planirani, a radi se o osam energetskih objekata, trebali bi otvoriti 50000 radnih mjesta i pokrenuti kompletan privredni sistem".
Forum prilika za rješavanje nesuglasica?
Federalni ministar energetike tvrdi da postoje četiri modela za realizaciju ovakvih projekata; gradnja vlastitim sredstvima, dodjela koncesija, privatizacija i strateško partnerstvo. "Kako Elektroprivrede nemaju vlastitih sredstava, najbolji način je izbor strateških partnera", tvrdi Hećo.
Ministar energetike vjeruje da će današnji Forum biti prilika da se razgovara i o sumnjama SDA koja smatra da je izborom strateških partnera prekršena zakonska procedura. Hećo kaže da bi "Forum trebalo da ponudi odgovore na sva otvorena pitanja, te da pripremi zaključke prema vladi i parlamentu kako i na koji način treba rješavati probleme koji prijete usljed globalne recesije".
Posljedice nedostatka energetske strategije
I dok kadrovi SzBiH tvrde da su strateški partneri za izgradnju energetskih objekata izabrani u skladu sa zakonom, predsjednik SDA Sulejman Tihić vjeruje da je izbor partnera bio netransparentan, te da je vođen u skladu sa stranačkim i privatnim interesima. Tihić tvrdi da se "ovo pitanje ne može rješavati onako kako to radi federalno Ministarstvo energetike industrije i rudarstva". Naglašava da bi polemike o tome da li je nešto urađeno po zakonu ili ne, trebalo riješiti "donošenjem zakona o investiranju u elektroenergetski sektor kojim bi bilo definirano i pitanje izbora strateških partnera".
Nesuglasice su posljedice i nedostatka energetske strategije u BiH, smatra predsjednik Odbora za energetiku u Parlamentu Federacije Mirza Kušljugić. "Ako nemate usvojene strateške pravce, onda se vuku ad hok potezi što u energetici ne daje nikakve rezultate" smatra Kušljugić ističući da se "u stvari, radi o velikim parama". Prema ocjenama analitičara, do velikih para u BiH je moguće doći i kontrolom preostalog državnog kapitala, prije svega u elektroenergetskom sektoru, dok priča o političkim nesuglasicama ima sasvim opipljive materijalne interese političkih garnitura u BiH.