Kada je Fatima Atije stigla u svoj dom u libanskom primorskom gradu Tiru, odmah nakon proglašenjaprimirja između Izraela i Hezbolaha, iščekivanje je ustupilo mjesto tuzi.

„Moja kuća je oštećena, prozori su polomljeni, a vrata odvaljena", rekla je ona za DW u četvrtak.

„Prva noć je bila veoma teška", rekla je Atije i dodala da je zakačila čaršav za okvir vrata svoje spavaće sobe radi osjećaja privatnosti. „Nisam se osjećala bezbjedno, a ipak je bilo tako dobro ponovo biti kod kuće iako nije bilo struje i vode." 

Većina od oko 1,3 miliona Libanaca koji su, poput Atije, pobjegli iz straha od izraelskih napada, odlučila je da se vrati svojim kućama u svjetlu trenutnog prekida vatre. 

Sporazum o prekidu vatre, sklopljen uz posredovanje Sjedinjenih Država i Francuske, poziva na 60-dnevnu pauzu u borbi između Izraela i Hezbolaha u kojima su od oktobra 2023. u Libanu poginule najmanje 3.823 osobe, a povrijeđeno je još 15.859, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja. U napadima Hezbolaha ubijeno je 45 civila na sjeveruIzraela i na Golanskoj visoravni koju je okupirao Izrael. Najmanje 73 izraelska vojnika ubijena su u sjevernom Izraelu, na Golanskoj visoravni i u borbama u južnom Libanu, saopštile su izraelske vlasti.

Hezbolah je klasifikovan kao teroristička organizacija od strane Sjedinjenih Država, Njemačke i nekoliko drugih zemalja, dok Evropska unija klasifikuje Hezbolahovo naoružano krilo kao terorističku grupu.

Loša ekonomija dodatno uzdrmana ratom

Sada se, iako do pojedinačnih napada i dalje dolazi, mnogi u Libanu pitaju kome da se obrate za pomoć kako bi popravili ili ponovo izgradili svoje domove. Svjetska banka je nedavno procijenila da fizička šteta i ekonomski gubici u Libanu iznose 8,5 milijardi dolara (8 milijardi evra).

Čak i prije nego što je Hezbolah počeo da izvodi napade na Izrael u znak podrške Hamasu, drugoj terorističkoj organizaciji koju podržava Iran, u Gazi, Liban je politički i ekonomski već bio u lošem stanju. 

Privremena vlada je na vlasti od 2022. godine, a politički vakuum je ostavio mnoge vladine institucije u Bejrutu nesposobnim da djeluju.

Ostaje da se vidi da li će se ovo promijeniti početkom sljedeće godine nakon što je predsjednik libanskog parlamenta Nabih Beri ove nedelje najavio predsjedničke izbore za januar 2025.

Liban je već bio na ivici ekonomskog sloma a situacija se još pogoršala zbog rata. Prema navodima Hjuman rajts voča (HRW), skoro 80 odsto stanovništva Libana živi ispod granice siromaštva nakon što je inflacija dostigla 250 odsto.

Saradnja kao rješenje?

„Trenutna situacija predstavlja ogroman teret za finansijski sektor, koji je skoro propao", rekla je Ana Flajšer, direktorka bejrutske kancelarije njemačke Fondacije Hajnrih Bel.

„Vlada sama neće moći da podnese ovaj teret", kazala je za DW.

Lin Zovigijan, osnivačica kancelarije Zovigijan sa sjedištem u Bejrutu, koja štiti zajednice koje se suočavaju sa zločinima, je za DW istakla da je stanovništvo zemlje "prepušteno na milost i nemilost političkim snagama i interesima“.

Po njenom mišljenju, libansko civilno društvo je dobilo zadatak sa „gotovo nemogućom misijom da obnovi zemlju u odsustvu države, da pretvori hitnu pomoć u strateško finansiranje zasnovano na potrebama i da definiše dugoročnu viziju".

Ona je uvjerena da aktivisti i lokalne lokalne organizacije moraju da budu osnaženi i uključeni u buduće odluke o finansiranju koje će uticati na živote ljudi u godinama koje dolaze.

„Populaciji su potrebna sredstva, koja moraju trajati duže od našeg životnog vijeka, kao što su domovi, putevi, bezbjednost, medicinska infrastruktura i ekonomski uslovi", rekla je ona. 

Stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Blerta Aliko rekla je za DW da u Libanu organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu. 

„One su te koje mogu da osiguraju uklanjanje ruševina, čišćenje ulica, popravku infrastrukture i podržavati inicijative na lokalnom nivou", rekla je Aliko. 

„Znamo da vlada ili opštine neće pružiti nikakvu pomoć u skorijoj budućnosti“, rekao je Ali Safiedin, dvadesetogodišnji stanovnik Tira, za DW. „Zato smo moja sestra i ja odlučili da pokrenemo i proširimo oglase za popravku prozora u oštećenim domovima,“ dodao je, naglašavajući da održavaju cijene dovoljno niskim kako bi ljudi mogli da priušte popravke svojih kuća.

Trenutno rade na ugrađivanju prozora za 40 domova a zapošljavaju i nove radnike zbog velike potražnje.

Zamjenik gradonačelnika Tira, Salah Sebraui, ne krije zadovoljstvo zbog ove inicijative. „Potrebe stanovništva su ogromne, a opština ima ograničene resurse,“ izjavio je za DW. Trenutno je fokus opštine na popravci vodovoda i obezbjeđivanju električne energije. „Oko 90 odsto grada je u mraku," dodao je.

Međutim, ne postoji detaljan plan za obnovu, niti je održan sastanak opštinskog vijeća, rekao je Sebraui za DW.

*ovaj tekst je najprije objavljen na engleskom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu