1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko će prije izdati Kur'an?

1. septembar 2009

Dvije njemačke izdavačke kuće vode utrku oko toga koja će prije izdati najnoviju verziju Kurana, koja bi trebala biti spremna za Frankfurtski sajam knjiga, sredinom oktobra.

Dvije njemačka izdavačke kuće utrkuju će koja će prva objaviti savremenu verziju KuranaFoto: DW / Cama

Riječ je o dva prevoda Kurana. Na jednom je radio ekspert za islam Hartmut Bobzin a na drugom filozof Ahmad Karimi. Jednu knjigu Kurana, u prevodu eksperta za islam Hartmuta Bobzina objaviće minhenski „Beck-Verlag " a drugu izdavačka kuća „Herder" iz Freiburga u prevodu filozofa afganistanskog porijekla Ahmada Karimija. Posljednji je musliman, vjernik i u roku od jedne godine uspio je završiti prevod, kako bi njemačkoj publici približio svu ljepotu Kur'ana. Za razliku od njega Hartmut Bobzin već deset godina radi na svom prevodu Kur'ana. Njemu je stalo da završi savremenu, ali korektnu i autentičnu verziju Kur'ana.

I u arapskom svijetu postoje različite verzije KuranaFoto: AP

Oba prevodioca konkurenta dugo nisu znala jedan za drugog. Prije nego se u stručnim krugovima bude ocjenjivao kvalitet oba prevoda, vlada čuđenje da su se dvije izdavačke kuće odlučile na isti korak i vjeruju da bi je za 50 eura po knjizi mogli iznijeti na tržište. A sve to znajući da postoji više njemačkih prevoda Kur'ana.

Do sada "filološki najkorektnija" verzija objavljena je 1962. u prevodu njemačkog filologa Rudija Pareta, smatra bonska profesorica i ekspertica za islam Eva Orthmann. Priznaje međutim da je tekst vrlo akademski i da je teško shvatljiv za laike. „Pored toga još od ranije postoji ili je postojao prevod Kur'ana Friedricha Rückerta. On je pokušao da u svom prevodu obuhvati poetičnu notu Kur'ana. Ali prevod na žalost nije kompletan i filološki nije potpuno korektan", kaže Eva Orthmann.

Kuran inspirisao Goethea

Prevod Kurana na njemački iz 19. stoljeća inspirisao GoetheaFoto: picture-alliance / maxppp

Rückert, koji je u prvoj polovini 19. stoljeća slovio kao pjesnik i ekspert za islam je svojim prevodom Kur'ana inspirisao Johanna Wolfganga von Goethea, koji se u svom „Istočno-zapadnom divanu", posljednjoj Goetheovoj zbirci poezije, pozabavio islamom, bacajući se na Rückertov prevod Kur'ana.

Postoje puristi, koji traže da se Kur'an ne prevodi, jer svaki prevod predstavlja interpretaciju a time i promjenu riječi božijeg poslanika Muhameda. Bivši predsjedavajući Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj Nadeem Elyas i sam je radio na jednom prevodu Kur'ana iz Saudijske Arabije, koji je štampan u 300.000 primjeraka i 12 izdanja i dijeljen besplatno. "Oni koji kažu da se Kur'an ne može prevoditi, misle ne jezičke finese i smisao koji se iza njih krije i koji u potpunosti nijedan prevod ne može dati. Tačno je da svaki prevod ne daje sve aspekte onoga što krije tekst na arapskom jeziku", kaže Elyas.

Međutim i na arapskom jeziku postoji niz interpretacija Kur'ana. U idealnom slučaju svaki musliman bi trebao znati arapski jezik, što u nearapskim zemljama muslimanskog svijeta uglavnom nije slučaj. Profesorica Eva Orthmann kaže da je najraniji prevod Kur'ana bio na perzijski jezik. "Ali glavni tekst je na arapskom a ispod njega prevod na perzijski tako da oni koji mole i recituju stihove iz Kur'ana mogu razumjeti to što recituju", smatra Orthmannova.

Nema verzije, obavezne za sve

Verzija Kurana iz 1855.Foto: picture-alliance / KPA/HIP/ArtMedia

Nadeem Elyas naglašava da u muslimanskom svijetu ne postoji verzija prevoda koja bi bila obavezna za sve. Smisao prevoda je da vjernicima približi tekst, kako bi ga mogli razumjeti. Ako se u jednoj nemuslimanskoj zemlji kakva je Njemačka pojavi više prevoda, to po njegovom mišljenju treba pozdraviti.

"To je pozitivan razvoj situacije. Vremena se mijenjaju. Ne razvija se samo njemački jezik već i razumijevanje ljudi i ukus kada je u pitanju smisao za jezik. Pluralizam u prevodu je potreban."

Odluka o tome koja će se verzija Kur'ana primjenivati u školi trebala bi biti donesena u dogovoru sa muslimanskim organizacijama , smatra profesorica Eva Orthmann. U krajnjem slučaju ta odluka prepuštena je samim vjernicima.

Autor: Peter Philipp/ Jasmina Rose

Odg. urednik: Svetozar Savić