1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko je sve na ukrajinskoj listi?

7. novembar 2022

Ukrajina vodi listu osoba za koje Kijev smatra da šire ruske propagandne sadržaje. Na njoj je i političar njemačkog SPD-a Mützenich, koji je taj spisak nazvao „terorističkom listom". Šta se krije iza svega toga?

Bundestag vor erster Fraktionssitzung SPD | Mützenich
Rolf Mützenich je spisak ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija nazvao "terorističkom listom"Foto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Alice Schwarzer, Rolf Mützenich, Marine Le Pen, Jeffrey Sachs - svima njima je zajedničko to što se nalaze na listi ukrajinskog "Centra za borbu protiv dezinformacija". Optužba: oni šire ruske propagandne narative.

Međutim, na toj listi skoro da nema ozbiljnih propagandista iz ruskih državnih medija - umjesto toga na njoj, čini se, neselektivno i nedosljedno navedene mahom zapadne javne ličnosti. Na listi su šef poslaničke grupe SPD-a Rolf Mützenich i politolog Johannes Varwick - ali, na primjer, nema Sahre Wagenknecht i Gerharda Schrödera.

Na debatnoj konvenciji SPD-a održanoj u subotu (5.11.), šef parlamentarne grupe SPD-a Mützenich govorio je o „terorističkoj listi" na koju ga je uvrstio Kijev. Navečer je pak Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine službeno negiralo da postoji „teroristička lista" i da se, prema saznanjima te institucije, protiv Mützenicha ne vodi nikakva istraga, napisao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova.

Ukrajina smatra da se nalazi i u informacionom ratu - i pokušava ga dobitiFoto: Social Media/picture alliance/dpa

Reakcija na ruski hibridni rat

„Centar za borbu protiv dezinformacija" počeo je sa radom u aprilu 2021. na inicijativu predsjednika Volodimira Zelenskog: „On će postati štit Ukrajine i učiniće sve da postane Crni petak za propagandiste i informacione sabotere unutar i izvan Ukrajine."

Propaganda i dezinformacije bile su važan dio hibridnog rata protiv Ukrajine i prije početka rata na istoku te zemlje 2014. godine. On se ne vodi samo na bojnom polju, već i u informativnom prostoru, u medijima, na internetu, u Ukrajini, ali i u inostranstvu.

Još tokom protesta na Majdanu u Kijevu, u zimu 2013. godine, Rusija je širila tvrdnju da se radi o fašističkom puču. Taj mit je posebno plašio ljude u istočnoj Ukrajini. Oni su u to vrijeme često pratili izvještavanje ruskih medija.

Ukrajina smatra da se nalazi i u informacionom ratu - i pokušava ga dobiti. "Centar za borbu protiv dezinformacija" je samo kontra mjera.

Na listi je više od 90 predstavnika iz oblasti politike, medija, nauke... koji se optužuju za širenje narativa u skladu s ruskom propagandomFoto: Paul Zinken/ZB/dpa/picture alliance

Analitički centar bez mogućnosti uvođenja sankcija

Irina Vereščuk, koja je u vrijeme osnivanja te institucije još bila članica ukrajinskog parlamenta, a sada je zamjenica šefa vlade, tada je objasnila: "To je koordinacioni centar. On će analizirati informacije, prikupljati ih, obrađivati ih, te potom donositi zaključke o određenim informacijama. To će se uglavnom odnositi na lažne vijesti koje će Rusija širiti i koje već širi, kako bi se podigla svijest i upozorilo na te informacije. To će služiti nama, političarima i vlastima, ali i svim ostalim."

„Centar za borbu protiv dezinformacija" podređen je ukrajinskom Vijeću za nacionalnu sigurnost i odbranu, te stoga predstavlja vladinu agenciju. Međutim, on ne može nametnuti sankcije pojedincima. Na aktuelnoj listi, koja trenuto nije dostupna, optužuje se više od 90 predstavnika iz oblasti politike, medija, nauke i zabave za širenje narativa koji su u skladu s ruskom propagandom

fš/ARD

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu