Sunčane proljetne dane Sarajlije vole provoditi vani, na okolnim planinama, gradskim trgovima ili svojim omiljenim šetalištima kakvo je i poznato Vilsonovo. Sve je više onih koji redovnom rekreacijom i pravilnom ishranom žele poboljšati svoje zdravlje.

"Redovno idem na planinu, na selo, vodim računa o ishrani, to je jako važno", kaže Sarajka. "Čuvam se poroka, ne pijem ne pušim", ističe njen prijatelj. Građanka Sarajeva dodaje: "Jedem zdravo, ne pijem, ne pušim i rano idem u krevet."

Mnogi penzioneri u ovoj zemlji ne mogu voditi računa o zdravoj ishrani. Zbog malih penzija jedu ono što sebi mogu priuštiti. Zato ih ništa ne sprječava da, kako kaže jedan naš sagovornik, "šetnjom razmrdaju malo svoje stare i bolesne kosti". Obično je to šetnja do obližnje apoteke gdje troše dobar dio svojih oskudnih primanja.

Penzija ode na lijekove

"Oni najjeftiniji lijekovi mogu se kupiti na recept, a skupi ne, nego moraš platiti punu cijenu, kaže. Drugi ističe: "Ako ne možeš kupiti lijek, onda ćutiš i trpiš."

Više od oskudice muči ih nepravda, jer vlasti malo šta poduzimaju na sprečavanju mita i korupcije koja je, prema izvještajima nevladinih organizacija, u znatnoj mjeri izražena i u zdravstvu. "Mi smo krivi što smo ih naučili na mito i darove i sada je to kod nas obaveza. To posebno važi za Sarajevo", kaže naš sagovornik.

Možda zato što je kažnjivo ne samo primanje, već i davanje mita, ovu je pojavu teško otkriti i suzbiti, kaže ministar zdravstva u Vladi Federacije BiH Safet Omerović.

"Vjerujete, vodio sam bolnicu 10 godina i nikad nisam uspio dobiti adekvatnu prijavu na osobu, zdravstvenog radnika, da je uslovljavao, dobio ili tražio mito. Da, govorilo se o tome, ali kada sam tražio konkretne informacije, naši ljudi tada stanu, ne žele da govore", kaže ministar Omerović.

Ne otežavaju samo mito i korupcija funkcioniranje zdravstvenog sistema u BiH. Zbog malog broja zaposlenih u ovoj zemlji nisu velika ni izdvajanja za zdravstvo po osnovu doprinosa, pa su sredstva nedovoljna.

Reforma zdravstvenog sistema

"Moramo uvesti i druge stope zdravstvenog osiguranja, a to su dopunsko i dobrovoljno osiguranje koje će sigurno povećati paletu usluga koje bismo mogli pružiti stanovništvu", tvrdi federalni ministar.

Ipak, nije sve tako crno. U tranzicijskom se dobu reformira i zdravstvo kako bi finansijski bilo samoodrživo i to na principu porodične medicine, kaže ministar Omerović.

"Uspjeli smo rekonstruirati 340 ambulanti porodične medicine, educirati hiljade doktora, preko 1.200 medicinskih tehničara i patronažnih sestara kako bismo poboljšali usluge pacijentima", kaže Omerović.

Federalni ministar zdravstva ističe da stanjem u ovoj oblasti ipak ne može biti zadovoljan, jer su potrebe stanovništva još uvijek veće od mogućnosti koje zdravstveni sektor može pružiti.

Autor: S. Huseinović

Odg. ur.: A. Slanjankić