"Svi smo mi ovdje strahovali od toga da bi brana jednog dana mogla pući - iako je Vale (koncern koji upravlja rudnikom - op.red.) uvijek garantirao da je brana sigurna", kažu demonstranti okupljeni u gradiću Casa Branca. U centru ovog gradića stanovnici protestiraju nakon pucanja brane u obližnjem mjestu nesreće Braumadinhou.

11,3 kubnih metara vode, kamenja i zemlje sručilo se u petak nakon pucanja brane pri čemu su život izgubile najmanje 34 osobe. Posljedice za okoliš su nesagledive. Ljudi koji žive u okolini Braumadinhoa u saveznoj državi Minas Gerais su ljuti. "Problem sa Valeom u našem regionu je nemilosrdna eksploatacija. Nema kontrole", kaže jedan od demonstranata. Oni zahtijevaju da koncern smjesta napusti Brumadinho.

300 nestalih u mulju

I dok su jedni bijesni i prosvjeduju mnogi drugi ne znaju što se dogodilo sa njihovih najbližim: 300 ljudi se još uvijek vodi kao nestalo. "Kratko prije nego sam dobio prvu vijest o nesreći bilo smo u kontaktu, od tada ne znam više ništa", kaže jedan muškarac koji traži svog brata. Njegov brat je tehičar zaposlen u koncernu Vale i u trenutku nesreće je bio na poslu.

Jedna žena traži svog muža: "Bespomoćni smo!", kaže ona. Njen muž radi u uredu direktno preko puta kantine koncerna koji je kompletno uništen.

Cijelo subotnje jutro je 13 spasilačkih helikoptera tragalo za nestalim. Vatrogasne službe pokušavaju pak doći do ljudi koji su nakon pucanja brane potpuno odsječeni od ostatka svijeta i pružiti im pomoć.

Licenca dopušta recikliranje otpada

Dok traje potraga za nestalima pitanje o tome ko je odgovoran za nesreću se postavlja sve glasnije. U središtu diskusije je licenca koju je preduzeće Vale dobilo tek početkom decembra 2018. godine. Ovom licencom je preduzeću dozvoljeno da svoje aktivnosti može proširiti na rudnik u Brumadinhou.

Maria Teresa de Freitas Corujo je savjetnica u Komisiji za okoliš savezne države Minas Gerais. Ona se izjasnila protiv izdavanja licence. "Vale vrši pritisak da sve licence, koje su koncernu neophodne, dobije tokom samo jedne sjednice rudarske komore", kaže Freitas Corujo u razgovoru za DW.

I tako je i bilo: Iz dokumenata o izdavanju licence proizilazi da je koncern dobio zeleno svjetlo za iskopavanje određenih tvari iz deponije jalovine koja je sada uništena. Da li je u trenutku nesreće već bio obavljan taj posao koncern Vale nije odgovorio DW-u do trenutka zaključivanja ovog izvještaja. 

S obzirom na to da u trenutku pucanja brane nije padala kiša, niti je bilo podrhtavanja zemlje za Mariu Teresu de Freitas Corujo ostaju samo dvije mogućnosti: "Ili je preduzeće Vale lagalo kada je reklo da je brana sigurna ili je koncern već bio počeo sa vađanjem određenih materijala iz bazena rudnog otpada - i pri tome je onda moralo doći do greške." 

Tek u septembru prošle godine brana je testirana, a testiranje je obavio upravo njemački TÜV Süd. Tokom testiranja, kako je navedeno, nisu utvrđene nepravilnosti ili štete, potvrdio je glasnogovornik ovog preduzeća. TÜV Süd je također naveo da će podržati sve istrage i staviti na raspolaganje sve potrebne dokumente.

Nije prva nesreća ove vrste

Prije tri godine je koncern Vale dospio u udarne vijesti zbog slične nesreće. U jednom rudniku željeza u Mariani je pukla potporna brana. 19 ljudi je izgubilo život, a rijeka Rio Doce je kontaminirana u dužini od 650 kilometara. 

Katastrofa iz Marine nije shvaćena ozbiljno, kaže Andrea Zhouri, sa državnog Univerziteta u državi Minas Gerais. Ona istražuje posljedice rudarstva na okoliš.  

Samo mjesec dana nakon što je pukla brana u Mariani savezna država Minas Gerais je donijela zakon kojim se mijenja cijela struktura izdavanja licence. Ipak: "Izdavanje licence je postalo još jednostavnije. O tome se odlučivalo na brzinu, bez studije o izvodljivosti ili drugih naučnih dokaza, a kamoli javne rasprave", kritizira Zhouri.

I takozvani "nadzor nad prioritetnim projektima" (Suppri) je uveo ovaj zakon. Klemens Laschefski, profesor na Univerzitetu savezne države Minas Gerais, smatra da je taj nadzor uspostavljen samo sa jednim ciljem: Kako bi se izvršio pritisak na Vijeće za okoliš države Minas Gerais da oni projekti koje guverner smatra važnim mogu biti brzo obrađeni.

"Preduzeća, koja zahtijevaju ovakve zakone, su ona ista koja su u vrijeme predizborne kampanje financirala vladajuću stranku. Koji radovi će dakle biti odobreni odlučuju interesi koncerna", kaže Laschefski. Ništa nije više potisnulo aspekt okoliša u drugi plan od osnivanja Supprija, smatraju Laschefski i brojni drugi eksperti. "Izdavanje licence se sada odvija na prodajnom pultu", smata Zhouri. "Uz to postoji nedostatak kontrole države", dodaje ona. Kada je riječ o ovim optužbama ni jedan od predstavnika savezne države Minas Gerais se nije želio očitovati. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android