1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko u Njemačkoj ima tri puta veću platu od kancelara?

28. decembar 2022

Menadžeri firmi i šefovi zavoda i instituta koje su državno vlasništvo primaju znatno veću platu od kancelara Olafa Šolca. Najviše zarađuje šef Njemačke željeznice. Skoro tri puta više od šefa njemačke vlade.

Njemački kancelar Olaf Šolc
Njemački kancelar Olaf ŠolcFoto: Michael Sohn/AP Photo/picture alliance

Njemački kancelar Olaf Šolc zarađuje manje od mnogih rukovodilaca državnih firmi i institucija. To pokazuje lista ministarstva finansija, a koja koja dostupna poslije više zahtjeva i prepiske sa Janom Korteom, šefom poslaničke grupe Ljevice u Bundestagu.

Prema toj listi najmanje 21 član upravnog odbora ili član uprave firmi ili institucija koje su državno vlasništvo ima veću platu od Olafa Šolca, koji prima oko 360.000 eura godišnje.

Najviše zarađuje generalni direktor Njemačke željeznice, Rihard Luc, sa godišnjom platom od 900.000 eura, iako prilikom sastavljanja liste još nije uzeto u obzir da je ove godine dobio povećanje plate od deset odsto. Takođe nisu uzeta u obzir dodatna plaćanja u vidu bonusa i drugo - a to se odnosi i na druge plate.

Sljedeći na listi sa 863.000 eura je Štefan Hofšen generalni direktor Državne štamparije koja je između ostalog zadužana za izradu pasoša, ličnih dokumenata, poštanskih markica, novčanica, kao i uređaja za njihovu izradu.

Rihard Luc - najplaćeniji državni službenik u Njemačkoj dobija platu od oko milion eura godišnjeFoto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

Potom slijede ostali članovi odbora Njemačke željeznice i članovi uprave državne razvojne banke KfV, koji godišnje primaju između 555.400 i 687.600 eura.

Zarada generalnih direktora različitih istraživačkih centara Helmholc, njemačke kontrole letenja, Autobahn GmbH, operatera naplate putarine Toll Collect i njemačke savezne finansijske agencije su dijelom iznad plate kancelara ili slične visine.

Ponovljeni upiti Lindneru

Poslanik Korte su u prepisci sa ministarstvom finansija konkretno obraćao ministru Kristijanu Lindneru (FDP) koji je nerado rekao je da nijedan direktor javnog servisa u okviru ARD ne bi trebalo da zarađuje više od kancelara te bi trebalo štedljivije trošiti novac onih koji plaćaju obaveznu TV pretplatu. Tada je političar Ljevice pisao Lindneru da podržava ovaj zahjtev uz opasku:

„Međutim, da bi vaš zahtjev mogao da se potpunije shvati, bilo bi važno znati ko u saveznim zavodima, institucijama ili firmama prima veću platu od kancelara. Mora se biti štedljivi i sa novcem poreskih obveznika."

Prema pisanju Njemačke mreže urednika (RND), Korte je već dva puta bio uputio ovaj zahtjev. Nakon više upita, ministarstvo je konačno poslalo poslaniku navedenu listu na kojoj su navedene plate ukupno 151 člana uprava i menadžmenta raznih firmi i institucija.

„Apsurdna situacija"

Jan KorteFoto: picture-alliance/dpa/P. Endig

„U poređenju sa upravnim odborom Njemačkih željeznica AG, kancelar Šolc skoro pa radi na dobrovoljnoj bazi", rekao je Korte reagujući na listu.

„Kao šef državne štamparije, vjerovatno bi imao manje stresa, ali duplo veću platu. To je apsurdna situacija. Mora da prestane pogrešna politika privatizacije državne infrastrukture i institucija."

Državna željeznica, državna štamparija, kao i mnoge druge firme su bile privatizovane pa onda ponovo kupljene - od strane države.

Plata nekih rukovodilaca - tajna

Prema RND-u, lista sa platama nije potpuna: U nekim slučajevima ministrstvo je Kortea uputilo na agenciju Bundestaga za zaštitu povjerljivih podataka. Radi zaštite prava ličnog i informacionog samoopredjeljenja plate predsjednika Savezne uprave za finansijski nadzor (BaFin) i dva člana odbora FMS, jedne „Bad bank-e" za likvidaciju nacionalizovane Hipo Real Estate, Korte kao poslanik može da sazna, ali ne i da ih objavi.

Korte to oštro kritikuje: Ako Lindner – s pravom – zahtjeva transparentnost plata od javnih servisa informisanja, onda mora da to uradi i sa institucijama u sopstvenoj sferi uticaja, kaže on. Platu čelnika saveznih institucija smjestiti pod zaštitu agencije za tajnost – „gdje se inače nalaze informacije koje su opasne po državu", kaže Korte, „toga se trebalo sjetiti".

dr,(ard, rnd)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu