Pojam genocid je prvi put korišten tokom  strahota holokausta  u Drugom svjetskom ratu. On se odnosi na pokušaj brisanja odnosno iskorjenjivanja jednog naroda ili određene grupe ljudi.

1943. je poljsko-jevrejski advokat Raphael Lemkin smislio naziv za sistematsko ubijanje Jevreja u nacističkoj Njemačkoj. Lemkin je u holokaustu izgubio sve članove porodice, osim brata. Vodio je kampanju za priznavanje genocida kao zločina prema međunarodnom pravu, otvarajući put za usvajanje Konvencije UN-a o genocidu 1948. godine. Ona je stupila na snagu 1951. godine. Član II Konvencije definira genocid kao čin "počinjen s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva". Prema definiciji Ujedinjenih nacija, takva nedjela uključuju: ubijanje ljudi, nanošenje fizičkih ili psihičkih povreda, pogoršanje životnih uslova do stepena opasnog po život, sprječavanje rađanja djece i prisilno oduzimanje djece pripadnicima jedne grupe ili naroda.

Ko može biti krivično gonjen?

Konvencija UN-a o genocidu navodi da svako može biti krivično gonjen i kažnjen za genocid, uključujući i izabrane predstavnike vlasti. Međunarodni krivični sud za ratne zločine ima mandat da istražuje i procesuira genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Prema njegovom statutu, svako ko počini, naredi, učestvuje ili podstiče genocid može biti krivično gonjen. Postoji i Međunarodni sud pravde u Hagu, koji se bavi međudržavnim sporovima i može odlučiti da li su države odgovorne za genocid.

Dokazati genocid nije lako

"U svakodnevnom životu mnogi ljudi slobodnije koriste izraz genocid za najveće i najteže zločine jer zvuči mnogo jače od pojma ratni zločini ili zločini protiv čovječnosti", objašnjava za DW Valérie Gabard, stručnjakinja za međunarodno pravo u Hagu i suosnivačica pravne konsultantske kuće UpRights. „U pravnom kontekstu, međutim, definicija je vrlo uska", objašnjava ona. "Utvrđivanje genocida ne ogleda se u brojkama ubijenih. Najvažniji kriterij je namjera da se grupa fizički istrijebi i uništi."

Stručnjaci ističu da je ovu namjeru teško dokazati, jer često nedostaju direktni dokazi. "Problem s dokazivanjem genocidne namjere je taj što je malo vjerovatno da će počinitelji to priznati na sudu", objašnjava William Schabas, profesor međunarodnog prava na Univerzitetima Middlesex u Londonu i Leiden u Nizozemskoj. "Sudovi moraju zaključiti genocidnu namjeru iz ponašanja počinitelja. Moraju se osloniti na posredne dokaze i to mora biti van svake sumnje. To je momenat, kada genocid postaje teško dokazati."

Za procesuiranje genocida potrebno je vrijeme

Valérie Gabard je radila na međunarodnim krivičnim sudovima za Kambodžu, Ruandu i  bivšu Jugoslaviju. Ona ističe da procesuiranje genocida može potrajati: "Kada je genocid u pitanju, uvijek ima mnogo žrtava i potrebno je mnogo vremena da se zločini istraže. Ne moramo samo dokazivati ​​namjeru da se neki ljudi ubiju i iskorijene, već decidnu namjeru ubijanja ljudi zato što pripadaju određenoj grupi."

Je li to genocid ili ne?

Posljednjih godina političari su često koristili termin genocid da opišu kršenje ljudskih prava u Kini, Mjanmaru, Siriji i sada Ukrajini. Nakon zločina, koje su počinile ruske trupe u Ukrajini, američki predsjednik Joe Biden je optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina za genocid 2022. godine.

Godinu dana ranije, vlade Sjedinjenih Država, Kanade i Holandije optužile su Kinu da je počinila genocid nad Ujgurima u Xinjiangu. Nekoliko drugih zemalja donijelo je parlamentarne rezolucije sa istim optužbama. Stručnjaci ukazuju na tri genocida koja su kao takva priznata od strane Međunarodnog suda za ratne zločine: Ruanda, gdje je oko 800.000 Tutsija i umjerenih Huta ubijeno u genocidu 1994. godine,  masakr u Srebrenici 1995. godine,  koji je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio genocidom i zločini Crvenih Kmera u Kambodži 1970-ih. Budući da su  Crveni Kmeri ubili mnoge svoje žrtve zbog njihovog političkog ili socijalnog statusa,   ne postoji konsenzus oko toga da li zločini u Kambodži, prema definiciji UN-a,  zapravo predstavlja genocid.

Međunarodni krivični sud je 2010. godine izdao nalog za hapšenje sudanskog predsjednika Omara al-Bashira, optužujući ga za vojni pohod na stanovnike regije Darfur.

"Pravna definicija genocida primjenjuje se u predmetima pred Međunarodnim sudom za ratne zločine i u presudama Tribunala za Ruandu. Postojeći zakon vrlo jasno pokazuje šta je genocid", naglašava Schabas i zaključuje: "Ali postoje i pokušaji da se termin genocid koristi za događaje koji ne zadovoljavaju zakonsku definiciju genocida, bilo da se radi o Ujgurima u Kini ili ratu u Ukrajini".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu