Na kraju šestog mjeseca rata s Iranom dobra je vijest u SAD-u da se američko gospodarstvo zasad drži iznenađujuće stabilno. Većina  ekonomista ne očekuje recesiju, a stopa nezaposlenosti ostaje niska.

Ipak, rat ima svoju cijenu, a posljedice posebno osjećaju mala poduzeća. Aj Navarro ima dva food trucka u Sacramentu. Za jednu lokalnu televizijsku postaju kaže: "Oba kamiona trebaju generatore kako bi hladnjača radila. A nisu baš ni štedljivi. Dio dodatnih troškova moram prebaciti na kupce."

Cijene dizela na rekordnoj razini

Glavni razlog su visoke cijene energije. "Visoke cijene posljedica su rata s Iranom i poremećaja u Hormuškom tjesnacu", objašnjava Bob McNally, koji je bio energetski savjetnik bivšeg predsjednika Georgea W. Busha.

Zbog borbi i blokade u Hormuškom tjesnacu taj važan opskrbni pravac je ozbiljno poremećen. Posljedice se osjećaju sve do Sjedinjenih Država. I odavno se više ne radi samo o benzinu na pumpama. Aleema Croft, stručnjakinja za sirovine u RBC Capital Marketsu, upozorava:

"Posebno zabrinjava tržište dizela. Cijene dizela su na rekordnoj razini."

Veći troškovi prijevoza i hrane

Rast cijena dizela poskupljuje teretni saobraćaj. Time rastu troškovi prijevoza, robe, hrane i putovanja. Potrošači posljedice rata osjećaju svaki dan. A sukob postaje sve skuplji i za državu, kaže Gabe Murphy iz organizacije Taxpayers for Common Sense, nestranačke organizacije za budžetska i porezna pitanja, za ARD-ov studio u Washingtonu:

"Prema najopsežnijim procjenama, izravni troškovi za porezne obveznike već premašuju 100 milijardi dolara. To su bile brojke do kraja juna. Od tada je račun dodatno narastao. Tome treba pridodati i troškove za potrošače."

Teret za porezne obveznike

Prema jednoj analizi, rat američke obitelji do sada stoji oko 1.000 dolara po kućanstvu. Amerikanci rat tako plaćaju na dva fronta: kroz više troškove života i kroz državni budžet.

Uz to, velik dio rashoda finansira se kreditima. Zbog toga će u nadolazećim godinama rasti teret kamata za državu, a na kraju će ga platiti porezni obveznici. Profiteri su vojna industrija i dijelovi energetskog sektora.

Strah od visoke inflacije

I zbog toga većina ekonomistica i ekonomista ne očekuje ozbiljnu privrednu krizu. Veća je bojazan da će inflacija duže ostati visoka te da će zbog toga američka centralna banka Federal Reserve i dalje zadrža(va)ti visoke kamatne stope.

Šta to konkretno znači, često se vidi u vrlo osobnim odlukama. Primjer je Sean Bennett, koji upravo toči gorivo u svoj prilično stari automobil:

"Dosad sam vozio automobil za koji nisam uzeo kredit. Ali kupnja novog i plaćanje rata, osiguranja i tekućih troškova bit će teško izvodljivi."

Zato ne zna hoće li sebi ponovno kupiti drugi automobil. I to ovisi o ratu SAD-a protiv Irana.