"Forbs", uticajni Njujorški poslovni magazin, već petu godinu za redom njemačku kancelarku Angelu Merkel stavlja na sam vrh godišnje liste najuticajnijih žena na svijetu. Sve u svemu, ovo je čak deveti put da je Angela Merkel "Power Woman No 1". U obrazloženju se navodi da je tokom finansijske krize, Njemačku uspjela spasiti od ozbiljne recesije. Ona je takođe iskoristila svoju moć protiv „Islamske države“ i Kurdima poslala oružje. Osim toga, u ukrajinskoj krizi je šatl diplomatijom pokušavala pridobiti Vladimira Putina za mirno rješenje. Ističe se i njena pomoć u vezi sa krizom u Grčkoj. Angela Merkel - menadžerka kriza.

Zbog ovakvog imidža, Angela Merkel u Njemačkoj spada u najpopularnije političare i uživa visok nivo povjerenja među stanovništvom. Ona je takođe šef stranke CDU, koja ima daleko najveći broj glasača. Ali, pod pritiskom njemačke medijske javnosti, Merkelova se našla u kritičnoj situaciji. Okidači su aktivnosti Savezne obavještajne službe – koje su doprle u javnost u takozvanoj aferi BND.

Političke poruke

Riječ je prije svega o ponašanju administracije njemačke kancelarke poslije otkrića Edvarda Snoudena u ljeto 2013. godine. Javnost je odjednom bila u prilici da se uvjeri u ono što su stručnjaci za špijunažu i predstavnici tada još uvijek politički relevantne Piratske partije sumnjali - naime da se Internet takođe koristi za špijuniranje.

Snouden „se desio“ u sred predizborne kampanje CDU. Merkelova je reagovala da je internet "nova teritorija" i tražila razumijevanje – jer mnogo toga još nije regulisano zakonom. Ali, onda je izašlo na vidjelo da njemačka obavještajna služba, BND, već dugo sarađuje sa američkim kolegama iz NSA. Dakle, ta „nova teritorija“ i nije baš tako nova. Na kraju krajeva, kancelarka nadzire BND, zakonski i tehnički.

I dok se afera širila, šef kancelarkinog ureda Ronalda Pofala je aferu proglasio završenom. Ali, to nije uspjelo. Uslijedila je sada već poznata rečenica Angele Merkel "špijuniranje među prijateljima? To nikako ne ide". Počelo je da se govori o takozvanom "sporazumu o ne - špijuniranju ". Navodno su Sjedinjene Države bile voljne da sa Njemačkom pregovaraju o takvom sporazumu.

Njemačkom parlamentu se ponašanje savezne vlade nije naročito dopalo, pa je Bundestag formirao posebni anketni odbor, koji pokušavao da razjasni cijelu stvar. Ispostavilo se između ostalog, da je Angela Merkel znala da Američka vlada nije obećala takozvani sporazum o nešpijuniranju, već da je samo najavila da će preispitati takvu mogućnost. Kristijan Flisek (SPD) koji je član anketnog odbora, kritikuje Merkel i njen ured, prebacuje joj prevaru birača u predizbornoj kampanji.

Mnoga otvorena pitanja

Savezna vlada preko svog portparola saopštava da je u aferi BND uvijek postupala kako je najbolje mogla. Izjava o špijuniranju među prijateljima je bila samo "politička izjava". Da li je realnost drugačija, da li je zakonito da BND špijunira evropske partnere ili šta su zaista "prijatelji" – o tome savezna vlada trenutno izbjegava da govori, navodeći da provjerava kako je to sve regulisano zakonom. O tome se raspravlja u anketnom odboru, prenosi portparol vlade.

Kako BND afera može da bude opasna za Angelu Merkel? Kao i obično, druge stranke trenutno ne ispuštaju iz vida špijunske operacije, jer očekuju političku korist. Obje opozicione stranke, Ljevica i Zeleni izražavaju bijes. Slično reaguje i koalicioni partner SPD. Angela Merkel je na prethodnim izborima bila motor CDU / CSU. Da li će ova afera imati posljedice na njen imidž imajući u vidu savezne izbore 2017. godine? Sudeći po prvim anketama, partije unije su već pale ispod 40 odsto.

Vjerovatno će BND afera uskoro nestati sa liste spornih pitanja. Na kraju, treba se baviti Grčkom, a to je prilika da se Angela Merkel ponovo istakne kao menadžerka krize.