„Šta učiniti u slučaju uzbune za vazdušnu opasnost" – obavještenja Ministarstva za vanredne situacije već nekoliko dana zalijepljena su na ulazima zgrada u glavnom gradu Jermenije. Opisano je kako se ponašati ako se uključe sirene za vazdušni napad na Jerevan.

Iako stotine ljudi svake večeri šetaju centrom grada i uživaju u kasnom ljetu, napetost lebdi nad gradom; Lara Arahonijan, na primjer, ima spakovan kofer za hitne slučajeve na ulazu u svoj stan od rata 2020. godine. Ona ima iskustva u krizama, ali nikada se, kaže, u Jermeniji nije osjećala tako nesigurno kao sada.

Njena nevladina organizacija Ženski resursni centar trenutno organizuje pomoć za žene i djevojke koje su pobjegle u Jermeniju kada su azerbejdžanske snage 19. septembra zauzele Nagorno-Karabah.

Strah od napada na Jermeniju

Dok država i civilno društvo pokušavaju da integrišu zvanično više od 100.000 ljudi, njihove oči ostaju sa strahom uprte u Azerbejdžan. Zato što bi predsjednik Ilham Alijev mogao da teži postizanju daljih vojnih ciljeva.

Konkretno, on bi da stvori transportne rute preko jermenske teritorije do eksklave Nahičevan. Osim toga, granica između Jermenije i Azerbejdžana mora biti razjašnjena.

- pročitajte još: Izbjeglice iz Gorskog Karabaha: patnja i bijes

Iako su pregovori u toku od prekida vatre u novembru 2020. godine, azerbejdžanske trupe su već nekoliko puta napadale jermensku teritoriju i zauzele strateški važne visove u planinskom pograničnom području. Na najužnijoj tački između Azerbejdžana i Nahičevana, jermenska oblast između je široka manje od 30 kilometara.

Postoji i propaganda iz Bakua da Azerbejdžan ima pravo na jug Jermenije ili čak na cijelu zemlju.

Pametan igrač

Eksperti u Jerevanu, poput Erika Hakopijana, opisuju Alijeva kao oštroumnog igrača koji je znao kako da iskoristi vojne i strateške prednosti Azerbejdžana. Međutim, nakon zauzimanja Nagorno-Karabaha, postoji mogućnost da će se previše zaigrati.

- pročitajte još: Azerbejdžan koristi trenutnu slabost Rusije

Nasilno protjerivanje Jermena u ovom trenutku iznenadilo je mnoge, pošto je njihovo rukovodstvo prethodno krenulo ka vladi u Bakuu. Osim toga, Alijev je lično obećao predstavnicima SAD i EU da neće preduzimati vojne akcije protiv stanovništva Nagorno-Karabaha.

Bivši ministar spoljnih poslova Jermenije Zohrab Mnacakanijan to što je uradio Alijev vidi kao poniženje za SAD i EU. On taktizira tako što šalje svoje snage korak po korak u Nagorno-Karabah ili Jermeniju i čeka međunarodne reakcije prije nego što dalje napreduje.

Alijev je na prečac otkazao dugo planirani sastanak sa jermenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, koji je trebalo da se održi u prisustvu predsjednika Savjeta EU Šarla Mišela (Charles Michel), francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) i njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholz) ovog četvrtka u Granadi, u Španiji. To pokazuje da on sada nipošto nije spremniji na kompromis, već postavlja nove uslove.

Alijev je, po svemu sudeći, prije svega želio da Makron ne sjedi za stolom na sastanku, kojeg je optužio da ima antiazerbejdžanski stav.

Hakopijan, Mnacakanjan i mnogi drugi smatraju da je njihova zemlja upućena sama na sebe, kojoj takođe prijeti njen saveznik Rusija. Pošto predsjednik Vladimir Putin više puta daje prednost Azerbejdžanu, jermensko rukovodstvo sada skreće pažnju na druge države – i očekuje odmazdu Moskve.

U očekivanju poskupljenja gasa, kruže razmišljanja o tome koliko će privreda biti pogođena i da li drvo može da bude zamjena za grijanje. Ne može se isključiti ni državni udar i pokušaj atentata na Pašinjana.

Ojačati vojno

Uprkos ili baš zbog prijetnji po državnost Jermenije, na mnogim mjestima se osjeća odlučnost. Jermenija već ima veći BDP po glavi stanovnika od Azerbejdžana, kaže Hakopian. Kao diktatorska država sa izvoznim proizvodima nafte i gasa, Azerbejdžan će neminovno oslabiti ako ti resursi nestanu u doglednoj budućnosti.

Jermenski novinar Rafi Eliot kao cilj vidi naoružavanje svoje zemlje, što će Azerbejdžan uzdržati od napada. To se postiže vojnom saradnjom sa Indijom i Češkom, čiji su sistemi naoružanja zasnovani na sovjetskim modelima. Uz vojnu saradnju koju je Francuska obećala u utorak, ostaje da se vidi šta ona tačno podrazumijeva.

Podrška iz Evrope

Francuska takođe šalje vojnog atašea u Jerevan i želi da uspostavi konzulat na jugu Jermenije – kao snažan signal Azerbejdžanu. U Njemačkoj postoji prijedlog da se uvede 90 dana bezviznog putovanja.

Zaposleni u NVO poput Lare Aharonijan to zaista žele jer inače čekaju mjesecima na izdavanje vize i stoga često ne mogu da učestvuju na konferencijama. To bi takođe bio znak povjerenja i pripadnosti Jermeniji, rekla je Aharonijan.

U toku je rad na jačanju posmatračke misije EU na granici sa Azerbejdžanom, čije bi prisustvo moglo da pomogne da se tamo smiri situacija. Barem Alijev nije pokrenuo veću ofanzivu na Jermeniju od njihovog dolaska krajem 2022. godine; trenutno je situacija u pograničnom području i dalje relativno stabilna.

Slab pritisak na Azerbejdžan

Upitno je da li bi EU mogla da se dogovori o sankcijama Azerbejdžanu, s obzirom na to da mađarski premijer Viktor Orban održava odlične kontakte sa Bakuom. Iako neobavezujući, sporazum o energetskoj saradnji sa Azerbejdžanom, koji je potpisala predsjednica Komisije EU Ursula fon der Lajen (von der Leyen), oštro je kritikovan i to ne samo od strane Jermenije.

Isporuke azerbejdžanskog gasa su, međutim, važne za zemlje južne Evrope. Ovdje bi se morali naći alternativni dobavljači. Drugi investicioni projekti se više nisu mogli sprovoditi.

Lične sankcije protiv onih za koje se smatra da su odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava takođe bi bile moguće, po uzoru na sankcije protiv Putinovog kruga moći.

Agencija Rojters, međutim, citira diplomatu u Briselu da EU može samo da osudi postupke Azerbejdžana i da se koncentriše na podršku Jermeniji – međunarodnu pomoć i pažnju koja je Jermeniji, koja je slaba u poređenju sa susjedima, potrebna za njen opstanak.

Vojno groblje na periferiji Jerevana pokazuje cijenu koju Jermeni plaćaju u sukobu sa Azerbejdžanom. Na hiljade grobova iz dva rata do 1994. i 2020. a svakodnevno niču novi.

Autorka: Silvia Stober, tagesschau.de, trenutno u Jerevanu, Jermenija/ ss

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu